Zašto je toliko bitno dezinficirati alat koji rabimo u voćarstvu i vinogradarstvu?

ODGOVOR

U rezidbi vinograda i voćnjaka, na malim okućnicama, i u velikim nasadima, do nedavno se nije vodilo računa o potrebi za dezinfekcijom škara, pila i drugog alata. Novija saznanja upućuju da je u sprječavanju nekih bolesti korisno izvoditi dezinfekciju, osobito ako se radi o bolestima koje izazivaju bakterije, neke gljive i virusi. Bakterijska palež jezgričavog voća (Erwinia amylovora), može se prenijeti škarama. Rak vinove loze (Agrobacterium vitis) rjeđe, a rak masline (Pseudomonas savastanoi) sigurno, šire se s bolesne na zdravu biljku, škarama i pilom. Gljive (Leucostoma, Cytospora) koje izazivaju rak kore koštičavog voća također se mogu prenijeti zaraženim alatom. Neki virusi i viroidi isto tako se mogu prenijeti  tijekom rezanja (exocortis, kod agruma).

Dezinfekcijom alata za rezanje, najlakše je uništiti viruse i viroide, jer ih svako sredstvo za dezinfekciju brzo i sigurno ubija. Gljive je teže uništiti, a bakterije koje izazivaju tumoraste tvorevine najteže. Ljepljivo sluzavo tkivo u kojem se nalaze bakterije, jako je teško odstraniti sa zaraženog alata, što je velika smetnja kvalitetnoj dezinfekciji. Stoga mnogi stručnjaci savjetuju da je aktivne bakterijske tumore (rak-rane) najbolje nikako ne dirati, već ostaviti na stablu da se osuše. Dezinfekcija alata za rezanje obavlja se različitim sredstvima. Kod nas se uglavnom koristi alkohol (etilni alkohol, izopropilni alkohol ) ili natrijev hipoklorit (različiti pripravci s klorom koji se koriste u kućanstvu za čišćenje i dezinfekciju). Isto tako koriste se sredstva na osnovi kvarternih amonijevih soli (BIS 2050), kojima je velika prednost što na kovine nemaju nagrizajuće djelovanje.

Prije dezinfekcije, alat treba dobro očistiti od prljavštine i svih biljnih ostataka kako bi tekućina za dezinfekciju mogla bolje djelovati za površinu alata. Nakon dezinfekcije, koja mora trajati najmanje 1 minutu (znatno duže ako oštrice nisu potpuno glatke, ako se radi o starom alatu, ili o tvrdokornim bakterijama), alat se mora isprati čistom vodom i ostaviti na zraku da se osuši. Ako se pri rezanju starijih voćaka koriste motorne pile, treba odvojiti vodilicu od lanca, sve dobro očistiti i zatim dezinficirati. Kad se dezinfekcija obavlja na otvorenom, tekućinu za dezinfekciju najbolje je držati u plastičnim posudama sa širokim otvorom, tako da se alat može lako uroniti i izvaditi.

Nakon dezinfekcije, koja mora trajati najmanje 1 minutu (znatno duže ako sječiva nisu potpuno glatka, ako se radi o starom alatu, ili o tvrdokornim bakterijama), alat se mora isprati čistom vodom i ostaviti na zraku da se osuši. Sredstvo za dezinfekciju treba često primijenjivati (nakon rezanja 3 – 4 voćke, svaka dva sata, kad se jače zaprlja). U posebnim slučajevima (rak masline i sl.) alat treba dezinficirati nakon rezanja svake biljke ili dijela biljke. Zato su dobrodošle škare, napravljene tako da pri svakom prerezu ispuštaju malo tekućine za dezinfekciju (pneumatske škare).

Dobro je imati dvoje škara i pila tako da se jednim parom alata može rezati, dok se istovremeno drugi dezinficira ili suši. Nakon rezanja zaraženih biljaka ili onih za koje se pretpostavlja da bi mogle biti zaražene, osim dezinfekcije alata, rezač mora sapunom dobro oprati ruke, zatim ih isprati tekućom vodom i tek tada nastaviti rezanjem drugih voćaka. Rezidbu treba izvoditi samo po suhom vremenu!

Prethodni članakBodovanje za zakup zemljišta
Sljedeći članakJestiva tratinčica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.