Zanima me uzgoj borovnica te koliki treba biti uzgojni razmak i koliko se po uzgojnim godinama dobije tona borovnica po hektaru? Je li moguće uopće postići prirod od 20 tona po hektaru? Napominjem da se radi o zemljištu na području Zagrebačke županije na nagibu terena od oko 20 do 30 posto koje je dobro osunčano. U blizini nitko ne uzgaja bobičasto voće, pa me zanima koje bi eventualno sorte uspijevale i kako bi trebalo pripremiti zemljište ako bi se proizvodilo po ekološkim principima?
ODGOVOR
Odgovor na vaše pitanje ovisi o načinu uzgoja, izabranoj sorti, stanju zemljišta itd. Borovnice zahtijevaju laka, dobro drenirana i prozračna tla kisele reakcije (optimalan pH 4,2 do 4,8, a može uspijevati i na pH od 4,0-5,2) bogato organskom tvari. S obzirom da je korijen borovnice vrlo plitak (10 do 15 cm u dubinu), vlasast i bez korijenovih dlačica, njegov kapacitet apsorpcije je znatno umanjen te su stoga nužni povoljni, idealni uvjeti u tlu. Navedene uvjete u tlu je dosta teško naći (pogotovo navedena reakcija tla) te iz navedenog razloga značajan broj voćara uzgaja borovnice u vrećama. Povoljni položaji su sjeverni, s blagim nagibom i povoljnom zračnom drenažom. Za vrijeme visokih ljetnih temperatura (od 35 °C), pogotovo uz sušu, uzrokuje brže dozrijevanje plodova, sitnije veličine i loše kakvoće.
Koliko sam shvatio iz vašeg pitanja, čini mi se da ih vi želite uzgajati u tlu, a preduvjet za to je kemijska (reakcija tla) i fizikalna analiza tla. Ako se borovnice uzgajaju u vrećama, tada se u njih stavlja poseban supstrat te se one postavljaju na tlo, uz navodnjavanje. Navedeno poskupljuje inicijalna ulaganja, ali omogućuje kontroliranije uvjete uzgoja. Neke od najznačajnijih sorata borovnica koje se uzgajaju u Republici Hrvatskoj su: ´Duke´, ´Bluecrop´, ´Elliot´, ´Earlyblue´, ´Legacy´ itd.
Grm borovnice počinje roditi u drugoj godini nakon sadnje (ako se sade dvogodišnje sadnice), a početni prirod se kreće 300-400 g/sadnica. U punoj rodnosti (nakon 5 ili 6 godine) prema različitim izvorima, prirod se može kretati od 9-15 t/ha. Razmak između redova obično ovisi o mehanizaciji koja se koristi, a najčešće se kreće od 2,5 do 3 m. Razmak u redu ovisi o sortimentu, za sorte manje bujnosti iznosi 1 m, a za one veće bujnosti 1,5 m.
