Htio bih zamoliti za savjet u vezi uzgoja žutog luka. U uzgoju žutog luka često se događa da stabljika izraste u sjeme i takav luk ne formira glavicu u tlu. Je li u pitanju kvaliteta zemlje ili kvaliteta lukovice, odnosno je li to normalna pojava?

Odgovor

Pretpostavljam da sadite lučice. Lučica se najčešće sadi u proljeće čim to vremenske prilike dopuste. Ako lučice posadite u jesen, sredinom listopada ili kasnije, tijekom zime i ranog proljeća može doći do vernalizacije i tjeranja cvjetne stabljike tijekom kasnog proljeća i početkom ljeta. Takve biljke ne razvijaju lukovicu u tlu već razvijaju generativne organe (cvijet i plod) i daju sjeme. Razlog tome nisu ni kvaliteta tla ni kvaliteta lučice nego vremenske prilike nakon sadnje.

Do vernalizacije dolazi kad biljke s manje od 5 do 11 listova, ili debljinom lažne stabljike od 3 do 6 mm (ovisno o kultivaru) budu nekoliko tjedana izložene temperaturama nižima od 18 °C, najpovoljnijim temperaturama od 9 do 13 °C. Što je biljka razvijenija, vernalizacija kraće traje. Zbog blagih zima proteklih godina ova je pojava dosta učestala, a povoljni temperaturni uvjeti za vernalizaciju bili su i ovog proljeća. Za sadnju u jesen prikladniji su kultivari s duljom juvenilnom fazom, čije biljke trebaju biti razvijenije da bi eventualno vernalizirale. Također, za jesensku sadnju je prikladnija sitnija lučica, promjera 9 do 15 mm.

Prethodni članakOsiguranje poljoprivredne proizvodnje iz strateškog plana ZPP
Sljedeći članakKoji su uvjeti uzgoja borovnica?
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.