Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) proizvodnja luka i češnjaka u Hrvatskoj je bila na zavidnoj razini davne 2008. godine, ali se do 2013. smanjila na razinu 68 % od proizvodnje u 2008. godini. Nakon pristupanja Hrvatske EU 2013., počinje uzlazni trend, ali se proizvedene količine nisu nikada vratile na razinu 2008
Značajan pad proizvedene količine zabilježen je 2017. s 20.765 tona, Taj negativni rekord oboren prošle godine sa proizvedenih 16.905 tona. Na urod su negativno utjecali vremenski ekstremi (osobito ljetna suša). Također bolesti i štetnici koji su povezani s visokom vlagom i temperaturom u zimskim mjesecima.
Grafikon: Trend proizvodnje luka i češnjaka u Hrvatskoj 2008.-2022. godine (u tonama)
Luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u 2022. je potpora za proizvodnju češnjaka tražena za ukupno 219,57 ha. Od čega najviše u Vukovarsko-srijemskoj (75,28 ha) i Istarskoj županiji (27,45 ha), a za proizvodnju luka ukupno 510,98 ha. Od čega najviše u Međimurskoj (145,61 ha) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (92,83 ha). Za ekološku proizvodnju je potpora za proizvodnju češnjaka tražena na 3,65 ha površina, a za luk na 4,67 ha.
Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, odmah nakon rajčice, kupusa i lubenice, ali se ipak značajne količine uvoze. Najviše je uvezeno luka, rajčice, paprike i mrkve dok smo najviše izvezli gljiva (osim gljiva iz roda šampinjona).
Uzlazni trend prosječnih prodajnih cijena luka i češnjaka
Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) daje pregled cijena i jasno ukazuje na uzlazni trend kretanja prosječnih prodajnih cijena luka, češnjaka i mladog luka. Također, pokazuje i značajne razlike cijena u veleprodaji u odnosu na maloprodaju. Kod crvenog luka prosječna cijena na veletržnicama protekle godine je bila 0,63 EUR/kg (u odnosu na 1,20 EUR/kg na tržnicama u maloprodaji). Kod mladog luka je cijena na veletržnicama bila 2,73 EUR/kg (u odnosu na 3,38 EUR/kg u maloprodaji). Kod češnjaka 3,43 EUR/kg na veletržnicama (u odnosu na 6 EUR/kg na tržnicama u maloprodaji).
Tablica 1: Trend kretanja prosječnih cijena na tržnicama u EUR/kg od 2015.-2022.
| EUR/kg | 2015. | 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
| Crveni luk | 0,91 | 0,91 | 0,90 | 0,95 | 1,12 | 1,08 | 1,05 | 1,20 |
| Mladi luk | 3,05 | 2,83 | 2,85 | 2,96 | 2,91 | 3,02 | 3,26 | 3,38 |
| Češnjak | 4,92 | 5,37 | 5,99 | 5,92 | 5,67 | 5,76 | 5,92 | 6,00 |
Rast prodajnih cijena zabilježen je za brojne poljoprivredne proizvode. Jedan od glavnih razloga za poskupljenje koji navode poljoprivredni proizvođači je poskupljenje inputa u proizvodnji. Pogledamo li indekse cijena repromaterijala u poljoprivrednoj proizvodnji (promjena u odnosu na baznu godinu), inputi su u prva tri mjeseca ove godine poskupjeli za 4,5 % (indeks cijena 104,5) u odnosu na prva tri mjeseca 2022., a poskupljenje je još izraženije ako se usporede cijene sa 2015. godinom (više od 50 %, odnosno indeks je 151,8).
U biljnoj proizvodnji je najveći skok cijena zabilježen za cijene sjemena i sadnog materijala. 22,9 % u odnosu na 2022. godinu (indeks cijena 122,9), odnosno 59 % u odnosu na 2015. godinu (indeks cijena 159,0).
Tablica 2: Indeks cijena dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji, DZS
| Prva 3 mjeseca 2023. u odnosu na 2015. | Prva 3 mjeseca 2023. u odnosu na 2022. | |
| Inputi, ukupno | 151,8 | 104,5 |
| Sjeme i sadni materijal | 159,0 | 122,9 |
| Energija i maziva | 153,5 | 103,7 |
| Gnojivo | 181,6 | 83,2 |
| Sredstva za zaštitu bilja | 123,4 | 104,7 |
| Veterinarske usluge | 118,5 | 107,2 |
| Stočna hrana | 170,3 | 118,2 |
| Održavanje opreme | 129,8 | 114,7 |
| Održavanje zgrada | 140,9 | 115,8 |
| Ostale usluge | 108,6 | 105,0 |
Kad usporedimo prosječne proizvođačke cijene luka i češnjaka (DZS) s prosječnim prodajnim cijenama na tržnicama (TISUP) vidimo da je razlika dovoljna za pristojnu zaradu od 0,84 EUR/kg za crveni luk, do 2,25 EUR/kg za češnjak. Prema definiciji DZS-a, prosječne proizvođačke cijene jesu cijene u koje su uključeni porezi (osim PDV-a), a isključene su subvencije i ostali novčani poticaji.
Na svjetskoj razini Kina je najveći proizvođač luka i češnjaka (75 % svjetske proizvodnje češnjaka). Unutar Europske unije dominiraju Španjolska, Nizozemska i Poljska. Španjolska je najveći proizvođač i drugi najveći izvoznik luka u EU nakon Nizozemske. Među TOP-5 uvoznika luka, Velika Britanija je pokazala najveću dinamiku s povećanjem uvoza za 59 % ili 136.000 tona godišnje. To je povezano s trenutnom situacijom u britanskim supermarketima u kojima vlada nestašica povrća i voća, a luk je jedan od najdeficitarnijih artikala.
Što se tiče izvoza luka, Indija, Kina i Iran najviše su povećali izvoz luka u 2022. g. Indija je prvi put izvezla više od 2 milijuna tona luka godišnje, povećavši isporuke za 48 % u godini. Dobavljači iz Kine povećali su izvoz luka za četvrtinu, a obujam izvoza premašio je 835.000 tona. Iran je također premašio svoj izvozni rekord, 478.000 tona, povećavši izvoz luka za 24 % u protekloj godini.
Uzorni proizvođač luka i češnjaka
Primjer domaćeg proizvođača koji uspješno plasira svoj luk i češnjak na police većih prodajnih centara je Marijo Puškarić, čiji je trud prepoznat i nagrađen 2018. godine nagradom za najboljeg poljoprivrednog proizvođača „Zlata vrijedan“. Dobitnik je i priznanja „Uzorni povrćar“ koji dodjeljuje Gospodarski list na jedinom stručnom skupu o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, seminaru „Hrvatsko povrće“.
Agro Puškarić Poljoprivredni Obrt nalazi se u Kaniškoj Ivi kraj Garešnice i zapošljava 10 ljudi u stalnom radnom odnosu. Proizvode žitarice i povrće na gotovo 300 hektara (crveni luk na 12 ha). Povrće je glavna proizvodnja, a uzgajaju: industrijski krumpir (za čips), crveni luk i češnjak koje pod vlastitim brendom prodaju u trgovačke lance.
