Živimo u poplavnom području, a imamo OPG koji se više desetljeća bavi proizvodnjom mlijeka. Obrađujemo 105 hektara poljoprivrednog zemljišta (jako usitnjene čestice), uzgajamo kukuruz kojeg je uništila poplava, a ono što je opstalo uništavaju divlje svinje. Kad smo prošle godine kontaktirali lovačko društvo, za odštetu su nam nudili meso divljači, što je za nas neprihvatljivo. Prije više godina smo od lovačkog društva dobili dio nekvalitetne opreme za ograđivanje koju smo sami postavili, ali nije funkcionirala. Postavlja se pitanje kako bi bilo moguće napajati električnim pastirima toliki broj usitnjenih čestica (jer to naravno povećava sve troškove)? Ako se ne možemo naplatiti štetu od lovačkog društva, što nam preostaje?
ODGOVOR
Problematika šteta od divljači regulirana je odredbama glave VII. Zakona o lovstvu, Štete i naknada štete. Prilikom propisivanja navedenih odredbi zakonodavac je posebno vodio računa o prevenciji šteta kako bi se rad na obrađivanju zemlje i trud poljoprivrednika sačuvao i od ovakvog oblika obezvrjeđivanja. Naravno da je ovdje neophodna suradnja između korisnika zemljišta i lovovlaštenika kako bi se blagovremeno poduzimale odgovarajuće i konkretne mjere sprječavanja šteta. U slučaju da do štete ipak dođe, oštećenici se moraju pisanim putem obratiti lovoovlašteniku jer, u konačnici, za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik.
Kako bi se oštećenicima olakšala naknada nastale štete, zakonodavac je predvidio sklapanje sporazuma o naknadi štete čime se izbjegavaju sudski sporovi. Ako ne postigne sporazum s lovoovlaštenikom, oštećenik se može obratiti nadležnom sudu radi naknade štete. Dakle, neophodna je suradnja oštećenika i lovoovlaštenika kako bi se zajednički osigurala provedba svih potrebnih mjera i radnji s ciljem sprečavanja šteta, a potom i sporazumno riješile već nastale štete. Ako neće biti mogućnosti s lovoovlaštenikom sporazumno riješiti pitanje štete, naknadu za nastalu štetu može se potraživati putem nadležnog suda, a ako oštećenik smatra da lovoovlaštenici ne poduzimaju ili nisu poduzeli sve propisane mjere za sprječavanje štete mogu se obratiti Državnom inspektoratu Republike Hrvatske radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti nastanka štete.
