Izazovi i potencijali ekološke proizvodnje povrća

Trećeg dana 7. stručnog skupa Hrvatsko povrće trebao je biti održan i treći okrugli stol na temu “Izazovi i potencijali ekološke proizvodnje povrća i očuvanja bioraznolikosti u RH”. Međutim, radi izostanka 4 od 7 sudionika koji su trebali prisustvovati, održana je rasprava sa preostalim prisutnim sudionicima.

U početku se prisutnima obratio predsjednik Udruge biofila Hrvatske, Albert Marinculić, koji je predstavio udrugu. Kako je rekao, članovi udruge su multidisciplinarni, u udrugu su uključeni agronomi, veterinari, poljoprivrednici, proizvođači, instituti itd. Ciljevi udruge su očuvanje bioraznolikosti i prirodne baštine te poticanje ekološke proizvodnje. U tom cilju organiziraju skupove, sajmove proizvođača te rade aktivno na širenju grupe. Smatra kako ekološki proizvođači nisu dovoljno cijenjeni kao što ni ekološka proizvodnja nije dovoljno prepoznata.

S obzirom na strategiju Zagrebačke županije koja za ciljeve ima do 2030. godine 100% ekološku proizvodnju, potrebno je uključiti puno više sudionika u ekološkoj proizvodnji, a njihova udruga je upravo tu da pomogne proizvođačima i pruži svima dostupne informacije. Oni su tiu kako ekološki poljoprivrednici ne bi svoje vrijeme trošili na telefonske pozive, već će udruga to za njih obavljati i pokušati saznati odgovore, kod domaćih ili kod stranih institucija. Drugi aspekt kojim se bavi udruga je spas oprašivača, gdje je Hrvatska jako ugrožena. Također, smatra kako bi se o ekološkoj poljoprivredi trebalo puno više govoriti u medijima te kako bi ekološki proizvođači trebali biti puno češće u medijima.

Antonija Gomezelj, dopredsjednica udruge Dalmacija – EKO, udruge ekoloških proizvođača Dalmacije, iz 4 dalmatinske županije, rekla je kako je njihova udruga orijentirana na povezivanje direktno kupaca sa proizvođačima. Smatra kako treba jačati razvoj lokalnih zajednica i malih prozođača, te kako ekolški proizvodi nema šta raditi u supermarketima. Njihova udruga ima grupu se povezuje proizvođače i kupce, proizvođači objave što imaju za prodaju, a kupci se predbilježe te tako dolaze kupci u izravan kontakt s proizvođačima. Baza kupaca se konstanto povećava, međutim problem im stvara nedostatak proizvoda i proizvođača. Kao probleme u Dalmaciji je navela vrlo skupo zemljište i problem malih površina.

Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza Udruga ekoloških proizvođača reka je kako savez okuplja udruge i ekološke proizvođače iz cijele Hrvatske. Rekla je kako prijavljenih ekoloških proizvođača u Hrvatskoj ima trenutno više od 6000 te kako ih je sve više, međutim to ne prati proizvodnja ekološkog povrća koja je u padu i gdje svake godine imamo sve veći nedostatak ekološki proizvedenog povrća. Kako kaže, ideja saveza je suradnja sa Ministarstvom poljoprivrede, iako imaju dosta zamjerki na njihov rad.

Docentica Branka Maričić, koordinatorica Odjela za ekologiju na Sveučilištu u Zadru rekla je kako imaju problem sa upisom studenata kao i ostali fakulteti vezani za poljoprivredu. Kako kaže, zainteresiranost studenata je svake godine sve manja. Smatra da unatoč svemu izrečenom, izgleda da je na terenu jedina ljubav prema novcu. Kaže kako je sreća u nesreći kako su kemijska sredstva jako skupa te to sprječava proizvođače da ne tretiraju u prekomjernim dozama. Smatra kako bi se trebali ugledati na Italiju gdje je tradicija očuvanja i obitelji kroz proizvodnju hrane i kroz hranu, što se kod nas sve više gubi, prvenstveno zbog načina života koji smo izabrali. Smatra kako trebaju iz Ministarstva potaknuti djecu da vide svrhu i smisao završetka poljoprivrednih škola i bavljenja poljoprivredom.

Ovom raspravom završen je 7. po redu stručni skup Hrvatsko povrće.