Poznati hrvatski vinar Miljenko Grgić, kojeg su zvali kraljem Chardonnaya, preminuo je 13. prosinca u 101. godini života, objavili su iz njegove vinarije.

Kralj Chardonnaya kako su ga zvali, cijeli je život sanjao da živi u Kaliforniji i proizvodi vrhunska vina od grožđa koje sam uzgoji u vlastitim vinogradima. Želja mu se i ostvarila te je 1977. godine stvorio vinariju Grgich Hills u dolini Napa koja je i danas jedna od najpoznatijih vinarija. Veliko priznanje dobio je 2008. godine kada je njegova vinarija uvrštena u Vintners Hall of Fame.

Njegov najvažniji doprinos je onaj iz 1976. godine, kada je Chardonnay kojeg je napravio kao vinar Chateau Montelena nadmašio vrhunska bijela vina iz Francuske na slavnom Judgement of Paris slijepom kušanju. Upravo je taj događaj odigrao presudnu ulogu u afirmaciji američkih vina na svjetskoj vinskoj sceni.

Pamtit će se i po projektu utvrđivanja porijekla zinfandela, najpopularnije kalifornijska sorte, za koju je dokazano da je ustvari kaštelanski crljenak (dalmatinski tribidrag). Kaštelanski crljenak danas doživljava renesansu, te će upravo ovaj njegov doprinos svjetskoj afirmaciji vinske Hrvatske trajati zauvijek.

U ožujku 2008. godine kao priznanje njegovom doprinosu vinarskoj industriji primljen je u Kuću slavnih “The Culinary Institute of America“.
Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, otvorio je svoju vinariju „Vina Grgić“ na Pelješcu koja je proizvela prvi moderni pošip i koja i danas puni plavce vrijedne duljeg odležavanja. Njegova vinarija, koja otkupljuje grožđe za svoja vina, odigrala je revolucionarnu ulogu u dalmatinskoj i hrvatskoj vinskoj industriji.

Rođen je 1923. godine u neretvanskom selu Desne, a studirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu.

Iznimno poštovanog vinara, iznad svega posvećenog vinu, simpatičnog, dovitljivog i strpljivog, posebno će pamtiti brojne generacije vinara, jer je iznad svega uživao u dijeljenju svoga znanja, ali i prepričavanju uspomena iz zaista zanimljivog i sadržajnog života. Na njegovom radu i jedinstvenoj osobnosti bit ćemo zauvijek zahvalni.

Prethodni članakDodijeljene potpore za uzgojna udruženja u stočarstvu i programe za mljekarstvo
Sljedeći članakPo poklonu se Božić poznaje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.