Imam kaki jabuku sorte vanilija staru oko 10-ak godina. Tek je nedavno prvi put rodila manjim plodovima. Jabuka je otišla 4 m u visinu. Šiba s jedne grane je dobila promjer oko 10 cm. Zašto je kaki rodio tek nakon 10 godina i stablo tako naraslo? Kako moram orezati kaki jabuku i brinuti o njoj?

ODGOVOR Teško je dati odgovor na vaše postavljeno pitanje jer ste dali malo podataka. Općenito kaki, kao vrsta, može zametati plodove oprašivanjem te oplodnjom s polenom druge kompatibilne sorte ili može stvarati plodove partenokarpijom (zametanje i razvoj ploda bez oplodnje, plodovi bez sjemenki). Međutim, sklonost pojedine sorte kakija ka partenokarpiji nije ista za svaku sortu. Prema dostupnoj literaturi sorta ‘Vanilla’ je partenokarpna. Međutim, niste naveli zameću li vam se plodovi pa otpadaju naknadno, ili se ni ne zameću. Kako su plodovi nastali partenokarpijom puno osjetljiviji od onih nastalih oprašivanjem i oplodnjom, tada jedan od razloga može biti da vaš kaki raste u nezadovoljavajućim uvjetima (previše vlage u tlu, premalo svjetla, neadekvatno opskrbljeno tlo hranivima itd.). Druga mogućnost je da niste dobili sortu koja vam je prodana.

Npr. moguće je da se plemka nije prihvatila cijepljenjem i da ste dobili podlogu (možete provjeriti je li vidljivo cjepno mjesto na deblu) te zato nema plodova ili su mali. Obično plodovi koji su nastali oprašivanjem i oplodnjom su veći od onih koji su nastali partenokarpijom, stoga ako se žele dobiti veći plodovi i veći prirod treba posaditi oprašivača (ali to može kod nekih sorata mijenjati i druga svojstva plodova). Iz svega navedenoga moj je zaključak da vaš kaki ili raste u neadekvatnim uvjetima pa zato ne rađa, ili vam nije prodana navedena sorta. Što se tiče rezidbe, dok je voćka mlada, tada se formira uzgojni oblik, a kasnije se održava rezidbom. Generalno kaki ima tendenciju da naraste jako visoko, zato je vama toliko narastao. Drugi je razlog taj što, kako ste i sami naveli, nema ili ima jako malo roda pa se onda sva hraniva troše na vegetativan rast. Kaki se može uzgajati u prirodnoj formi koju sam stvori ili u obliku popravljene vaze. S obzirom da je vaš već star 10 godina, nema smisla prekrajati uzgojni oblik.

Pod pretpostavkom da ste pustili voćku da raste, pretpostavljam da ste dobili uzgojni oblik s provodnicom, sličan piramidi. Sada biste trebali skratiti provodnicu (vrh) do niže bočne grane (od 2 do 3 m visine od tla, ovisno o mogućnostima), čime ćete dobiti uzgojni oblik popravljene piramide. Osim navedenoga, krošnja bi pri vrhu trebala biti najuža, a na dnu najšira, kako bi se izbjeglo zasjenjenje. Također, potrebno je ukloniti sve vertikalne izbojke (takozvane vodopije) te one koji rastu unutar krošnje kako bi se dopustilo prodiranje svjetla, preniske, oštećene grane, grane koje se ukrštavaju itd. S obzirom da kaki ima tendenciju visokog rasta, svake godine trebate probati održavati navedenu visinu stabla. Pri rezidbi, uvijek režite tako da režete do grane koja nastavlja rast u željenom smjeru (tako uvijek ostaje vrh), a prikraćujte samo onda kad nemate izbora ili kad želite potaknuti grananje (ako je grana gola), ali i tada režite do pupa povoljnog položaja (prema van). Ako biste samo prikraćivali, tada bi vam se jako razgranali orezani izbojci i dobili bi ste pregustu krošnju.

Prethodni članakIsplata naknade zbog eutanazije svinja
Sljedeći članakTeško uklanjanje pajasena
Marko Vuković, mag.ing.agr.
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.