Na zemljištu kod Pule imali smo dva velika pajasena. Budući da je to invazivna vrsta, otpilili smo ih, a panjevi su ostali u tlu. Prošlo je tome već nekoliko godina, no iz zemlje na cijelom terenu izbijaju mladi pajaseni. Niču li oni iz sjemenki koje je nekoć davno raznio vjetar, ili iz korijenskog sustava ispod panja? Je li moguće da se korijenski sustav ispod tla grana desetke metara dalje od panja? Jedan sam panj izvadio krampom i lopatom uz veliku muku, no drugi je ostao u tlu. Je li opcija izvaditi i drugi kako bismo spriječili ovu invaziju?

ODGOVOR Pajasen je jedna od najinvazivnijih vrsta drveća u urbanim prostorima diljem svijeta koji je čak višestruko invazivan konfliktom korijena i infrastrukture te samim nadzemnim dijelovima. Obilno rađa s velikim količinama sjemena koje raznosi vjetar podalje od majčinskih stabala, sjeme lako i brzo klija čak i u ekstremnim situacijama kao što su zidovi ili napušteni građevinski objekti ili u pukotinama betona ili asfalta. To su sjemenjaci koje je najbolje čupati s korijenom, dok se još daju, u ranijoj fazi razvoja. Iz toga razloga pojasen potiskuje zavičajnu vegetaciju. Ovo što se kod vas događa je normalna reakcija izbijanja izdanaka iz korijena nakon sječe majčinskog stabla na poseban način. Takvi izdanci se formiraju do 30 m oko stabla ovisno o njegovim dimenzijama.

Izdanci su klonovi vašeg stabla i teže se mehanički čupaju od sjemenjaka. Predlažem da ih se riješite na mehanički način ako to može napraviti mini bager i odvozom tog materijala izvan imanja. Ako ne, uz pomoć krampa izvaditi mehanički svaki izdanak na mjestu od kuda raste, a to je dio korijena starog stabla koji je živ. Može se ići sada u jesen i totalnim arboricidima i prskanjem po lišću kad sokovi krenu prema korijenu. Može i opcija rezanje izdanaka u razini tla i odmah nakon toga premazivanje panjića koncentratom arboricida. Na vama je odluka, a opisana reakcija je sasvim poznata. Predlažem svakako da izvadite stare panjeve.

Prethodni članakKaki ne rađa, u čemu je problem?
Sljedeći članakLastina gnijezda s kokosom
izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić
Docent na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica, pošumljavanje, arborikultura i rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja. iIv.prof.sc. Damir Drvodelić, dipl. inž. šum. rođen je u Zagrebu 08.06.1974. godine. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu, smjer elektroenergetika, završio je u Velikoj Gorici. Nakon mature 1993. godine upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prosincu 1999. godine na kolegiju Zaštita prirode sa temom «Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga». Od 15. ožujka 2002. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma kao znanstveni novak. Godine 2010. obranio je disertaciju pod naslovom „Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju vježbi i terenske nastave iz kolegija Osnivanje šuma, Uzgajanje šuma posebne namjene, Njega i održavanje arborikultura, Arborikultura i Rasadnička proizvodnja ukrasnog drveća. Objavio je samostalno ili kao suautor tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na brojnim znanstveno-stručnim skupovima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišne znanstvene monografije „Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj“ te tri poglavlja u knjigama. Bio je voditelj jednog domaćeg znanstvenog projekta i suradnik na brojnim domaćim znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Zagreb, Međunarodne organizacije za ispitivanje sjemena (ISTA) i Hrvatske udruge za arborikulturu (HUA).