Bolesti bajama

Bajam se kod nas uzgaja samo u mediteranskom podneblju, uz maslinu i smokvu jedan je od najprepoznatljivijih kultiviranih voćnih vrsta našeg krša. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj više od 1,000.000 stabala bajama. Međutim, ne radi se o plantažnim nasadima, već o skupinama stabala u okućnicama i vrtovima. Od bolesti bajama se najčešće javljaju: sušenje grančica, palež cvjetova i sušenje mladica, crvena pjegavost, šupljikavost lista, hrđa i venuće ili crna srž.

Rak i sušenje grančica
(Phomopsis amygdali, stari naziv Fusicoccum amygdali)

Simptomi bolesti bajama

Ovo je jedna od najznačajnijih bolesti bajama u cijelom mediteranskom području, pa tako i kod nas. Bolest se prepoznaje po karakterističnim simptomima, tzv. rak ranama na koljencima jednogodišnjih grančica, na kojima se ponekad javljaju i mali gumozni iscjetci. Na kraju obično dolazi do sušenja cijelih grančica. Bolest katkada može zahvatiti cvijetove i listove. Jako širenje bolesti osobito je uočljivo kod nasada bajama u blizini rijeka ili nekih drugih vodenih površina (jezera ili mora).

Mjere suzbijanja bolesti bajama

Uglavnom se suzbijanje provodi jednim ili dvama prskanja, i to prije opadanja lišća, fungicidima na bazi bakra (Kocide DF, Champion WP, Nordox Super WP, Cuprublau Z WP i dr.) ili kombinacijama bakra s kaptanom (Captan 50 WP), makozebom (Ditnahe M -45 WP) ili folpetom (Merpan 50 WP). Druga tretiranja provode se u proljeće, nakon cvatnje, i tada se mogu kombinirati sa suzbijanjem protiv nekih drugih bolesti.

Mogu se koristiti i sistemični fungicidi iz skupine benzimidazola (benomil, karbendazim, pr. preparat Bavistin FLKS i dr.), koji su prema nekim istraživanjima iz svijeta pokazali vrlo dobru djelotvornost. Važno je naglasiti da ovi fungicidi nisu registrirani kod nas za ovu namjenu.

Bolesti oraha

Kod nas je uzgoj oraha također vrlo slabo razvijen, a nešto malo intenzivnijih nasada ima na području sjeverne Hrvatske, u Podravini, Zagorju, Međimurju i okolici Zagreba. Od bolesti najznačajnije su antraknoza i bakterijska pjegavost.
Antraknoza (Gnomonia leptostyla ili Gnomonia juglandis)

Simptomi

Bolest se javlja na lišću, izbojima i plodovima. Karakteristični simptomi okruglaste su pjege na gornjoj strani lista s tamnijim rubom, dok je središnji dio siviji, pa se bolest nekad naziva i siva pjegavost lišća. Pjege su veličine do 2 cm. Zbog jakog razvoja bolesti može doći do opadanja lišća ili defolijacije tijekom ljeta. Na plodovima se također javljaju slični simptomi, a kao posljedica napada bolesti može doći i do opadanja plodova dok su još zeleni.

Mjere suzbijanja Prema svjetskim iskustvima, u proljeće se preporučuje prskanje nekim bakrenim fungicidima (pr. Kocide DF, Champion WP, Nordox Super WG i dr.) Tijekom ljeta, ako su uvjeti za razvoj bolesti povoljni, to jest ako je kišno ljeto preporučuje se koristiti neke kontaktne fungicide kao makozeb (Dithane M-45 WP), kaptana (Captan WP i Merpan WP) i dr., slično kao i kod opisane bakterijske pjegavosti. Kod nas nema registriranih fungicida za ovu bolest.

Bolesti lijeske

Lijeska se može uzgajati na sredozemnom području, ali i na cijelom području umjereno kontinentalne klime. Kod nas je najviše proizvodnih nasada u okolici Orahovice, Daruvara i dr. u Slavoniji, i nešto na pojedinim lokalitetima u Istri. Od bolesti na lijeski najčešće se javljaju pepelnica, bakterijska palež, bakterijski rak, antraknoza, kao i neke viroze. Najvažnije kod nas su dvije vrste bakterioza, a u nekim godinama i pepelnica.

Bakterioze lijeske (Xanthomonas arboricola pv. Corylina i Pseudomonas syringae pv. Avellanae) Simptomi

Na lijeski mogu doći dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slični. Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. Corylina), a druga bakterijski rak (Pseudo-monas syringae pv. Avellanae). Simptomi se očituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristični žućkasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijelih stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.

Mjere suzbijanja

Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicidima na bazi bakra (Champion WP, Champ Formula FL SC, Nordox 75 W G i dr.) prije i na samom početku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova. Ako je potrebno može se provesti i jedno tretiranje potkraj ljeta i početkom jeseni nekim organskim fungicidima na bazi mankozeba, kaptana i metirama (Dithane M-45 WP, Captan WP, Merpan WP i dr.). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu bolest.

Prethodni članakVrcanje meda (II.)
Sljedeći članakFerokloroza ili žutica voćaka i vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.