Bob je, kao i ostale vrste (grah, grašak) iz porodice mahunarki bogat bjelančevinama, ali ima i visoki sadržaj fosfora, te vitamina B skupine. Iako je u primorskom dijelu Hrvatske nekada bio značajna mahunarka, danas se uzgaja samo sporadično u kućnim vrtovima za vlastite potrebe ili za prodaju na tržnici na malo. Vrlo rijetko se uzgaja u kontinentalnom području, iako uvjeti tla i klime odgovaraju njegovim potrebama za rast i plodonošenje.
U posljednje vrijeme u trgovinama moguće je kupiti duboko smrznuti bob, uglavnom iz uvoza.
Bob – primjena u kulinarstvu
Bakterije koje se razvijaju na korijenu vežu dušik iz atmosfere, pa se ponekad uzgaja i kao biljka za zelenu gnojidbu. Bob ima raznovrsnu primjenu u kulinarstvu. Uglavnom se koriste sjemenke za pripremu variva, juha, priloga, salata i pirea. Mlado zrno se može konzervirati zamrzavanjem ili sterilizacijom u limenkama, a mlado lišće koristiti sirovo ili se priprema poput špinata. Mahune boba mogu se pripremati kao varivo, ali dok su vrlo mlade. Zrele sjemenke mogu se ispržiti i posoliti poput kikirikija te poslužiti kao grickalice.
Bob sadrži puno vitamina E i C, a zbog povišenog sadržaja kalija preporučuje se osobama koje imaju povišeni krvni tlak. Preporučuje se za pospješivanje izlučivanja žuči, za bolesti bubrega i mokraćnog mjehura. Oblozi od bobovog brašna i bjelanjka jajeta u narodnoj medicini preporučuju se za otekline od artritisa. Ako osoba boluje od favizma, o konzumiranju boba i količini namirnice koju se smije unijeti u organizam potrebno je posavjetovati se sa svojim liječnikom.
Potreba za toplinom i vodom
Minimalna temperatura klijanja boba je 1 do 3 oC, ali je najsigurnije klijanje pri 5 do 6 oC, dok je optimalna temperatura 20 oC. Vegetativni rast odvija se bez zastoja između 12 i 25 oC, a letalna temperatura je -6 oC. Minimalna temperatura za cvatnju je 10 oC. U vrijeme cvatnje kasni proljetni mrazevi mogu izazvati opadanje cvjetova i zametnutih mahuna. Temperature niže od 20 oC u vrijeme razvoja mahuna utječu na smanjenje broja zrna u mahuni i promjenu boje nakon konzerviranja, dok više od 27 °C uzrokuju opadanje cvjetova. Do početka cvatnje bob ima skromne zahtjeve za vodom, ali nakon cvatnje dobra opskrba vodom bitna je za prinos mahuna i zrna. Po potrebi se navodnjava tijekom cvatnje i zametanja mahuna.
Međutim, obilne i česte kiše u vrijeme cvatnje mogu utjecati na zametanje mahuna, zbog slabog leta oprašivača, koji pospješuju oplodnju. Tijekom vegetacije zahtijeva oko 400 mm vode, a ako je količina oborina manja od 350 mm dolazi do značajnog smanjenja prinosa. Bob je neutralan na dužinu dana, ali brže procvate kad je dan duži od 12 sati. Za kultivare koji se siju u mediteranskom području važna je otpornost na niske temperature i odgovarajući rast i tijekom zime. Također, traži se rana cvatnja (neutralni na dužinu dana), samooplodnja bez poticaja i tehnološka zrioba prije vrućih, suhih dana. Osim toga, od kultivara se traži dobra otpornost na polijeganje, sušu i zaslanjenost tla, te stabilna i dobra rodnost.
Tlo, plodored i gnojidba boba
Za bob su najprikladnija srednje teška tla, dobre propusnosti za vodu i kapaciteta za zrak uz pH-vrijednost između 7 i 8 (neutralne do blago alkalne reakcije). Iako podnosi tla do pH 4,6, pri uzgoju na kiselim tlima biljke su slabije bujne, blijede i slabijeg prinosa. Ako je pH-vrijednost niža od 5,0 obvezna je kalcizacija. Otporniji je na zaslanjenost tla od graška i graha. Također, bolje podnosi i zadržavanje vode.
Bob ne podnosi sam sebe i zbog toga ga ne treba sijati na isto mjesto najmanje 3 godine. On je dobra pretkultura za ljetno i jesensko povrće, jer nakon berbe mahuna rano napušta tlo, a ostavlja veliku organsku masu, koja se zaorana brzo razgradi.
Preko simbiotskih bakterija bob može akumulirati 45 do 500 kg/ha dušika, ovisno o efikasnosti bakterija, biljke i ekoloških uvjeta. Ipak, za početni rast preporučuje se gnojidba sa 20 do 30 kg/ha dušika. Fosfor je potreban osim za biljku i za razvoj kvržičnih bakterija. Ovisno o zalihama u tlu dodaje se 60 do 100 kg P2O5 i približno toliko K2O po hektaru. Bob je jedina lepirnjača koja dobro reagira na gnojidbu organskim gnojem uz 20 do 30 t/ha.
Sjetva
U mediteranskom području gdje minimalne temperature zimi nisu niže od – 6 oC bob se može sijati od listopada do kraja prosinca. U primorskom zaleđu sije se u veljači do početka ožujka, a u kontinentalnom području u ožujku i početkom travnja.
Prije sjetve poželjno je sjeme namočiti u hladnu vodu i ostaviti preko noći. Sije se na dubinu od 4 do 7 cm ovisno o krupnoći sjemena. Za berbu mahuna i mladog zrna se preporučuje razmak redova od 70 do 100 cm i razmak u redu 10 do 40 cm.
Veći je razmak ako se sije u kućice po 3 do 4 sjemenke. Time se postiže 10 do 15 biljaka/m2, ali se one bolje granaju. Na taj način ovisno o kultivaru potrebno je 15 do 25 g sjemena/m2. Za preradu uz mehaniziranu berbu preporučuje se sklop od 40 biljaka/m2. Koriste se adaptirani kombajni za grašak. U miješanoj kulturi dobro se slaže s mrkvom, cvjetačom, repom, krastavcima, kupusom, celerom, kukuruzom i krumpirom. Loši susjedi bubu su luk i češnjak koji mu inhibiraju rast. Za čuvanje vlage i kontrolu korova korisna je višekratna međuredna obrada. Ima više herbicida koji se mogu upotrijebiti prije sjetve, ili poslije sjetve a prije nicanja. Nakon nicanja bob je dosta osjetljiv na herbicide.
Zakidanje 5 do 10 cm vrhova stabljike stara je praksa, koja utječe na skraćivanje stabljike, pospješuje zametanje mahuna i ranozrelost, a smanjuje napad crne bobove uši, koje se obično naseljavaju na najmlađe lišće. Zajedno s bobom dobro je saditi čubar čije prisustvo smanjuje napad ušiju.
Bob se može uzgajati i u loncima, ako ne može prezimiti vani. Tijekom siječnja će biljke ojačati pa ih se kasno na proljeće može presaditi na otvoreno. Ako se planira bob uzgajati u loncima cijelo razdoblje, preporučuje se da tlo bude bogato kompostom. Lonac bi trebao biti promjera barem 50 cm te dubok 30 cm. Tijekom toplog vremena potrebno je redovito zalijevanje.
Berba i prinosi
Za upotrebu u svježem stanju mladih mahuna ili mladog zrna bob se bere višekratno. Sukcesivnom sjetvom pojedinih sorti svakih 15 dana do polovice ljeta, moguće je osigurati kontinuiranu berbu mladog ploda. Pri tome treba obratiti pažnju na činjenicu da bob ne podnosi dobro jake vrućine, pa ga je za ljetni uzgoj treba posijati u zaklonjenom dijelu vrta.
Odlaganjem sjetve skraćuje se vegetacija, smanjuje vegetativna masa, a po tome i prinos mahuna i zrna. Ipak rana berba donosi najbolji ekonomski rezultat. U uvjetima navodnjavanja prinos mahuna može doseći 30 t/ha, a bez navodnjavanja 6 do 12 t/ha. Za upotrebu u svježem stanju u mahuni je obično 25 do 30% zrna, a za preradu može biti i do 40 %. Bob za preradu uz mehaniziranu berbu može dati prinos zrna do 5 t/ha. Mahune boba mogu se skladištiti do 2 tjedna pri temperaturi od 7 do 9 oC i relativnoj vlazi zraka 90 do 95%.
