Trebam li nakon prve košnje travnjaka prihraniti travnjak ili ne?

ODGOVOR

Nakon odvoženja biljne mase prvog otkosa s površine travnjaka poželjno je prihraniti travnjak. Prihranu je potrebno prilagoditi očekivanim količinama oborina, ali i botaničkom sastavu travnjaka ovisno jesu li na travnjaku zastupljene isključivo travne vrste (talijanski, engleski ljulj, klupčasta oštrica…ili travna smjesa); DTS (djetelinsko-travna smjesa gdje je udio djetelina oko 30-40 %) ili TDS (travno-djetelinska smjesa). Na travnjacima koji su posijani na parcelama dobro opskrbljenima kalijem i uz dovoljno oborina nakon prvog otkosa možemo prihranu obaviti s 200 kg/ha KAN-a. Na travnjacima koji su posijani u područjima s dovoljnom količinom oborina, možemo navedenu količinu KAN-a povećati za 50 kg/ha da bismo postigli što veći prinos u drugom otkosu. Navedena preporuka odnosi se na travnjake posijane talijanskim ljuljem, engleskim ljuljem ili smjesama trava.

Ako je travnjak posijan smjesom travnih i djetelinskih vrsta, prekomjerna količina dušičnog gnojiva utjecat će na promjenu botaničkog sastava posijane smjese: travne će vrste potisnuti djetelinske. Kod travnjaka u kojima je udio djetelinskih vrsta oko 30 %, nakon prvog otkosa preporuča se obaviti prihrana, ali količina KAN-a ne bi smjela biti veća od 150 kg/ha. Nakon drugog i kasnijih otkosa prihrana dušičnim gnojivima na takvim travnjacima se ne preporučuje. Potrebno ih je prihraniti koncem ljeta ili početkom jeseni, ali kompleksnim mineralnim gnojivima s naglašenim sadržajem fosfora i kalija. Takvom se gnojidbom vraća dio hraniva iznesenih urodom kroz godinu, ali ujedno utječe i na bolje prezimljavanje i dulji vijek travnjaka.

Prethodni članakSuzbijanje korova u grahu
Sljedeći članakUzgoj i njega pileje
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.