Svake godine sijem niski grah trešnjevac, ali samo za vlastite potrebe jer sve odrađujemo ručno. Protiv korova borimo se motikom. Ove godine htio bih posijati veću površinu oko 300-400 čhv. Koje sredstvo za zaštitu od korova smijemo upotrebljavati?

ODGOVOR Za suzbijanje korova u grahu postoji širok spektar herbicida koji se mogu koristiti. Prije nicanja kulture, mogu se koristiti (s)-metolaklor (DUAL GOLD 960 EC, DEFLEXO, DELUGE 960 EC, EFFICA 960 EC) za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih korova poput trava. Spektar djelovanja može se proširiti primjenom herbicida poput metobromurona (FRESCO), aklorifena (CHALLENGE 600, CHANON) i pendimentalina (DOST 330 EC, PENDIFIN 400 SC). Nakon nicanja graha, mogu se primijeniti graminicidi poput fluazifopa (FUSILADE FORTE), kizalofopa (QUICK 5 EC, WISH TOP, SECURE), propakizafopa (AGIL 100 EC), cikloksidima (FOCUS ULTRA) i kletodima (SELECT SUPER). Za suzbijanje širokolisnih korova nakon nicanja graha mogu se koristiti piridat (npr. LENTAGRAN 45 WP), imazamoks (npr. PULSAR 40), bentazon (npr. BASAGRAN 480, BENTA 480 SL, BENTARROZ, BENTA SUPER) ili kombinacija imazamoksa i bentazona (CORUM).

Zbog moguće pojave antagonizma između graminicida (fluazifop, kizalofop, propakizafop i kletodim) i herbicida namijenjenih suzbijanju širokolisnih korovnih vrsta preporučljivo je odvojiti njihovu primjenu. Preporučuje se izbjegavanje sjetve graha na površinama zakorovljenim višegodišnjim korovima, ali ako je potrebno, u suzbijanju ovih vrsta može se primijeniti glifosat prije sjetve i nakon berbe, na strništu. Važno je prilagoditi primjenu herbicida korovnoj flori u usjevu i vremenu nicanja, te osigurati da se primjena završi prije faze cvatnje kako bi se izbjeglo oštećenje cvata, što je navedeno za svaki herbicid u uputama za registraciju.

Prethodni članakKad presađivati gliciniju?
Sljedeći članakPrihrana travnjaka nakon prvog otkosa
Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr.,
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).