Zaštita jabuke od pepelnice

Protekle je zime 2023./24. najniža temperatura u najsjevernijem hrvatskom gradu (Mursko Središće) zabilježena tijekom mjeseca siječnja iznosila “samo” -11,7°C! Zbog sve manje hladnih zima sve je više pepelnica u hortikulturnim nasadima i usjevima. Pepelnica jabuka (Podosphaera leucotricha) je tipičan primjer bolesti u sve značajnom porastu štetnosti.

Poznato je da niske zimske temperature (-16°C i niže) značajno umanjuju “prezimljenje” uzročnika biljnih bolesti iz skupine pepelnica (Erysiphe, Podosphaera), koje se kao vegetativni micelij održavaju u inficiranim pupovima. Svi travanjski dani tijekom prve polovice mjeseca u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu imali su najviše temperature zraka u rasponu 18,1°-30,5°C; pa je uz visoku vlažnost zraka pepelnica uništila već četvrtinu lišća na osjetljivoj i nezaštićenoj sorti jabuka (npr. Idared).

Ekonomski najštetnija bolest jabuka

Nakon uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis) i smeđe truleži plodova (Monilinia spp.), u područjima gdje nije proširena niti udomaćena bakterijska palež jabučastog voća (Erwinia amyloflora), pepelnica je ekonomski najštetnija bolest jabuka (Podosphaera leucotricha). Ponekad može čak napasti neke sorte krušaka, a iznimno i dunju.

Višegodišnja prisutnost pepelnice u voćnjaku se prepoznaje po stablima “rijetke” krošnje s puno mladica pokrivenih pepeljasto-bijelom prevlakom s obiju strana lišća. Ona predstavlja brojne infektivne konidije (oidije) za sekundarno (epidemijsko) širenje bolesti (potresanjem inficiranih izbojaka konidije pepelnice se osipaju poput pepela). Pepeljasta prevlaka se razvija na svim zelenim organima voćke.

Ova bolest prezimljuje u zaraženim, najčešće vršnim, lisnim i cvjetnim pupovima na jednogodišnjim mladicama. Pupanjem voćaka istovremeno se aktivira pepelnica jabuke, pa potpuno prekriva najmlađe inficirane vegetativne i generativne organe. Takvi biljni dijelovi ne asimiliraju (ne proizvode biljnu hranu). Dodatno im rast i razvoj pogoršava gljivica vlastitom ishranom iz površinskih (epidermalnih) biljnih staničja.

Stoga se iz zaraženih pupova mladice slabije razvijaju, kraćih su među-koljenca, s nekoliko otvrdnulih, polusuhih, izduženih (ili “vrbolikih”) listova, zaostalih u rozeti na vrhu. Preostalo se starije ili donje lišće sustavno zaraženog izbojka osuši i otpada. Listovi su deformirani, uži od zdravih ili uvijeni u lijevak. Cvjetovi koji su se razvili iz zaraženog cvjetnog pupa su zelenkaste boje, a lapovi su pepeljasti. Latice cvjetova su uske i sitnije, te do izražaja dolaze tučak i prašnici. Vrlo često su svi cvjetovi u jednom cvatu zaraženi i sterilni, pa ne daju urod. Ovako opisanu sliku bolesti sigurno možemo vidjeti na osjetljivim sortama jabuke (npr. Idared, Jonathan, Vista Bella, Jerseymac, Julyred, Boskop, Grenny Smith, Elstar, Gala, Jonagold, Breaburn, Pink Lady i dr.).

Na plodovima mrežasta oštećenja

Na plodovima osjetljivih sorata (npr. Idared, Jonathan) dolazi do razvoja mrežastog oštećenja crveno-smeđe boje. Mrežica je utisnuta u površinsko staničje ploda jabuke (epidermu), a posljedica je odumiranje staničnih stjenki ili membrana. Pepelnicom zaraženi plodovi su slabije kakvoće i izgleda, što umanjuje njihovu tržnu vrijednost.

Zaraženi pupovi

Infekcija pupova u povoljnim uvjetima nastaje tijekom njihova zametanja i početne diferencijacije. Unutar pupova gljiva se “smjesti” između zametaka organa. Zaraženi pupovi su tanji, mekaniji, otvoreniji na vrhu sa stršećim unutrašnjim listićima. Uzročnik bolesti je u pupu može izdržati niske zimske temperature do -20ºC. U razvojnom stadiju otvaranja pupova, gljiva je već počela formirati konidije (oidije). Zato u nasadu prije cvatnje treba započeti mjerama zaštite. Dnevne temperature zraka 20° do 30ºC, prosječna relativna vlažnost zraka 60 ili više %, manje od 50 mm oborina tijekom mjesec dana, noćne temperature 12-16ºC i lagana ljetna zračna strujanja koja raznose konidije pepelnice, najvažniji su meteorološki čimbenici koji pogoduju ekspanziji bolesti u voćnjacima.

Rezidba, gnojidba i sustav uzgoja, pri čemu izbjegavamo prikraćivanje izdanaka, također pogoduju jačoj pojavi pepelnice. Dominantna sorta jabuke u plantažnim nasadima Idared je poznata po većoj osjetljivosti na zarazu pepelnicom. Kako razvojni ciklus pepelnice jabuke tijekom vegetacije nije značajno ovisan o oborinama (kao npr. krastavost, smeđa trulež, bakterijska palež, gorka trulež), intenzitet bolesti u velikom dijelu određuje potencijal prezimljenja i većinom ostaje nepoznat do kretanja vegetacije. Također je nemoguće samo jednim kemijskim tretiranjem “iskorijeniti” pepelnicu iz nasada jabuka.

Važniji razlozi širenja pepelnice u suvremenim nasadima jabuke od početka novog milenija

• Globalnom promjenom klime zime postaju sve manje hladne (sve je manji broj dana s temperaturama nižim od -16°C, kada je vjerojatnost da prezimljujuća pepelnica u pupovima “smrzne”), a ljeta postaju sve više vlažna i sparna (u srpnju i kolovozu zadnjih 10-ak godina bilježimo iznadprosječne oborine, pa su ta dva mjeseca iznadprosječno topla i sparna);
• U hrvatskom sortimentu jabuka dominiraju Idared, Jonagold, Gala i Elstar (46,14 %), sorte osjetljive na napad pepelnice;
• U razdoblju kad započinje diferencijacija (zametanje) novih pupova na dvogodišnjem drvu (u prvim danima lipnja) ili čak dva mjeseca kasnije na jednogodišnjim mladicama u našoj zemlji više nemamo za primjenu nekoliko pojedinačnih pripravaka protiv pepelnice koje smo koristili sredinom 1990-tih (npr. Pallitop WP) ili početkom novog milenija (npr. Bayleton Spacijal WP). Sumporni pripravci primijenjeni početkom ili sredinom ljeta u povećanim razmacima (12-14 dana) ne daju učinkovitu zaštitu od pepelnice koje se “uvlači” na prezimljenje u pupove;
• Na pepelnicu učinkovitiji – “antisporulantni” organski pripravak bupirimat (Nimrod EC) ne može se koristiti u cvatnji i nakon cvatnje jabuka zbog negativnog utjecaja na pčele, klijavost polena i neželjenu “mrežavost” plodova jabuke;
• Primjena nekih “blagih” i “kozmetički” prihvatljivih organskih fungicida (npr. kaptan) radi suzbijanja krastavosti i skladišnih bolesti jabuka pospješuje razvoju pepelnice;
• Potpuna nedjelotvornost na pepelnicu jabuke fungicida iz skupine anilino-pirimidina (pirimetanil, ciprodinil), te sve slabija djelotvornost zadnjih sezona IBE (triazola) i strobilurina;
• Nedovoljno ili prekasno mehaničko uklanjanje zaraženih mladica i cvjetnih organa.

Preporuke voćarima

Voćarima preporučujemo redovito pregledavanje zdravstvenog stanja nasada, rezidbom tijekom cijele godine uklanjati zaražene izbojke (iznijeti ih iz voćnjaka i spaliti), a u rokovima suzbijanja krastavosti jabuke i ostalih štetnih organizama koristiti fungicide koji pokazuju dobru učinkovitost na pepelnicu.

U nasadima jabuke tijekom godine protiv pepelnice preporučujemo u više navrata  koristiti fungicide različitih kemijskih skupina i načina djelovanja prema tablici ispod.

Novija skupina anilino-pirimidina koje koristimo protiv uzročnika krastavosti pri nižim temperaturama od 10ºC (npr. pirimetanil, ciprodinil) nisu djelotvorni na pepelnicu jabuka. Pokusima je posljednjih sezona na pepelnicu jabuke potvrđena najbolja učinkovitost SDHI-skupine fungicida, te nekih kombiniranih pripravaka (vidi tablicu).

Različite skupine fungicida za suzbijanje pepelnice jabuka u našoj zemlji

Poljskim mikro-pokusima u Međimurju zadnjih je godina potvrđeno da primjena kalijevih-fosfonata (npr. u pripravku Delan Pro SC) smanjuje napad pepelnica u hortikulturi, a također mikrobiološki pripravci koji sadrže Bacillus subtilis umanjuju pojavu i razvoj pepelnice (npr. “Extrasol”, “Biolife” i slično) (prikladni su za ekološku proizvodnju).

Tijekom travnja i svibnja mehaničko uklanjanje zaraženih dijelova

U zaštitama nakon cvatnje sumporni se pripravci preporučuju samo u količinama do 2-3 kg/ha zbog negativnog utjecaja povišenih količina na korisne grinje (Typhlodromus). Tijekom travnja i prve polovice svibnja (ali i tijekom ljeta) uvijek je poželjno mehanički (rezom) ukloniti pepelnicom zaražene cvjetne organe i mladice; naročito u manjim nasadima i pojedinačnim stablima jabuke uz okućnice i/ili vikendice. Na taj se način sprječava sekundarno širenje bolesti prije početka zametanja pupova za narednu sezonu.

Tipični znakovi pepelnice na lisnim i cvjetnim organima (slika lijevo početkom travnja 2024. iz vršnih pupova, te slike u sredini i desno: sekundarno širenje desetak dana kasnije). Snimio M.Šubić.