Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović sudjelovao je 27. i 28. lipnja u Briselu na skupštini krovnog udruženja europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca. Na njoj se raspravljalo o temama koje se odnose na strateški dijalog te budućnost ZPP-a.
Od siječnja ove godine održano je 36 sastanaka s Komisijom vezano za Strateški dijalog. Ključne točke dijaloga i stajališta Copa-Cogeca su da je potrebno osigurati stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Pri tome je ključna uloga proizvođača i zadruga. Nadalje, potrebno je uspostaviti pravedan vrijednosni lanac hrane, kao i osmisliti krizne mjere za zaštitu tržišta. Isto tako istaknuto je kako je važna mobilizacija privatnog i javnog kapitala u poljoprivredi, kao i razvoj novih tehnologija i poštena trgovina. Osim strateškog dijaloga i Zelenog plana u raspravi su bile teme koje su se odnosile na rezultate EU izbora, transport životinja, napade divljih zvijeri, Zakonu o obnovi prirode, Zakon o upravljanju tlom, trgovini, uvozu ukrajinskih žitarica, uklanjanju ugljika i dr. priopćeno je iz HPK.
Rezultati analize Zelenog plana
Visoka radna skupina za EU politiku i inovacije provela je analizu Zelenog plana. Rezultate istraživanja prezentirao je direktor prof. dr. sc. Stefan Schepers. Naglasio je kako nije dobro što je Zeleni plan napravio toliko smjerova u gospodarstvu u isto vrijeme te kako metode nisu dobre. Iste moraju biti primjenjive na kompleksnost poljoprivrede. Isto tako postoji veliki broj rupa kod ekonomskih podataka u okviru Zelenog plana.
Ako nema objektivne analize, projekcija i različitih scenarija nije jasno kako se može očekivati adekvatna financijska i ekonomska projekcija za poljoprivredu. Također, istaknuo je da je Europska komisija pogriješila što je EU uključila uglavnom okolišne eksperte, a nije uključila ekonomske stručnjake odnosno što je dozvolila da se okolišni stručnjaci bave ekonomskim pitanjima. Zaključio je kako se Vlade EU država moraju probuditi i realno sagledati stanje u poljoprivredi i proizvodnji hrane žele li sačuvati ova strateški važan sektor.
Kakvo je stanje poljoprivrednih roba u EU?
Tijekom skupštine se raspravljalo i o stanju na tržištu poljoprivrednih roba u EU. Tako je istaknuto da Kina provodi istragu oko nepoštenih praksi vezano za uvoz svinjskog mesa i proizvode od svinjetine iz EU. Postoj mogućnost da uvedu i carinske tarife, čime će najviše biti pogođene Nizozemska, Danska, Španjolska, Francuska, te Belgija. Kada je riječ o robama iz Ukrajine istaknuto je kako je novi Ugovor s Ukrajinom stupio na snagu 6. lipnja 2024. i trajat će do 5. lipnja 2025. Nakon toga, EK se želi vratiti na Sporazum o pridruživanju kojim se žele revidirati pojedine odredbe radi daljnje liberalizacije. Stoga će biti važno pomno pratiti ove pregovore kako bi se osiguralo da trgovina s Ukrajinom ne našteti poljoprivrednom sektoru EU-a. U tu svrhu važno je imati dobro izgrađenu poziciju i potrebnu argumentaciju kako bi se institucije EU-a uvjerile u potrebu provedbe nekih ograničenja u trgovini s Ukrajinom, zaključak je skupštine .
Kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji u EU skupština je raspravljala i o izvještaju o stanju usjeva i proizvodnji.
Za žitarice i uljarice, te niske ozime usjeve kasna proljetna sjetva će vjerojatno dovesti do niske razine uroda tijekom žetve, ako vremenski uvjeti ne budu savršeni u nadolazećim tjednima. Što se tiče voća i povrća, situacija se čini posebno zabrinjavajućom. To je zbog kombinacije mraza, prekomjernih oborina (suša u mnogim regijama) i visokog pritiska na prinose zbog bolesti. Također i zbog sve snažnije konkurencije jeftinih roba iz uvoza posebice iz Maroka, Rusije i Bjelorusije.
Povećanje potrošnje peradi
Sektor cvijeća i vina također je pogođen obilnim oborinama i mrazovima tijekom zime i proljeća. Za sektor stočarstva situacija je i dalje prilično pozitivna s dobrim tržišnim cijenama. Nasuprot drugim sektorima stočarstva, potražnja u sektoru peradi nastavlja trend rasta s rastom potrošnje peradi po glavi stanovnika u EU. Ona je povećana tri posto u 2023. i mogla bi dodatno rasti za daljnjih dva posto u 2024. Što se tiče organskog sektora, čini se da se konačno počinje oporavljati u odnosu na protekle dvije godine. Došlo je do rasta cijena i veće potražnje u zadnja dva mjeseca.
Tijekom zajedničke skupštine članovi dviju europskih organizacija odlučili su imenovati Elli Tsiforou za voditeljicu zajedničkog Glavnog tajništva. Njezina je kandidatura jednoglasno prihvaćena zbog dugogodišnjeg poznavanja mehanizama EU i nacionalnih poljoprivrednih politika i organizacija. Elli Tsiforou će preuzeti svoje dužnosti u rujnu, te je postala prva žena na toj poziciji od osnutka Tajništva 1962. Predsjednici Copa i Cogeca, Christiane Lambert i Lennart Nilsson, ocijenili su da će Elli Tsiforou donijeti svoje osobne kvalitete, viziju poljoprivrede i svoje znanje o Copa-Cogeci, europskim institucijama. Snažno će raditi na angažmanu s poljoprivrednicima i zadrugama na nacionalnoj razini. Dolazak Elli Tsiforou dolazi u pravom trenutku, na početku novog političkog ciklusa. U njemu će se poljoprivreda morati vratiti u središte javnih rasprava.
Foto: HPK
