Nakon što je krajem srpnja u razgovoru za Gospodarski list predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatske poljoprivredne komore, Petar Pranjić izjavio da ratari ne mogu dobiti termin za sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro ipak je primio predstavnike Odbora za ratarstvo HPK. Održali su sastanak o aktualnim problemima u ratarstvu i zahtjevima HPK, koji su ključni za hrvatsku poljoprivredu.

Na sastanku su otvorene teme o zaštiti cijena pšenice, plasiranju proizvoda na tržište, udruživanju proizvođača te povezivanju svih sudionika primarne proizvodnje. Jedna od tema koja se zadnjih godina smatra gorućom – administrativno opterećenje poljoprivrednika, s posebnim naglaskom na geotagirane fotografije.

Predstavnici ratara predstavili su rezultate njihove analize otkupnih cijena koje postavljaju veće tvrtke putem svoje burze. Izuzete su iz konteksta jer znatno odstupaju u odnosu na tržišne cijene u okolnim zemljama. Ovakvo ponašanje otkupljivača dovodi do propadanja naših proizvođača. Ratari smatraju da otkupna cijena poljoprivrednog proizvoda ne smije biti niža od proizvodne cijene.

Također su zatražili evaluacijuprovedenih javnih natječaja, zaštitu primarnih proizvođača, dosadašnjih posjednika te izmjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Traže da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplati preostale potpore i izda odluke o isplaćenim i odbijenim potporama, te ih pošalje putem elektroničke pošte u što kraćem roku. Traže hitno financiranje malih skladišta i preradbenih kapaciteta. Ova podrška trebala bi uključivati EU fondove i druga sredstva iz državnog proračuna. Sve kako bi se osnažila domaća proizvodnja i poticala samodostatnost.

Samodostatni u proizvodnji žitarica

Republika Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica, posebno obične pšenice, osim u godinama s izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima. Tako je u 2023. godini požnjeveno 171.231 ha na kojima je proizvedeno 821.526 tona pšenice.

Kroz svakodnevne sastanke i konzultacije s različitim poljoprivrednim akterima shvaćam da je poljoprivredno zemljište ključni problem. Idući naš sastanak će biti na temu izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Tamo ćemo napraviti prvi korak prema rješavanju problema sa zemljištem, što će pridonijeti krajnjem cilju, a to je stavljanje fokusa na proizvođače i proizvodnju, obećao je ratarima ministar Dabro.

Naglasio je kako Ministarstvo nastavlja pomagati ratarskom sektoru te su Strateškim planom, unutar izravnih plaćanja uz Osnovnu potporu dohotku, Dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku i Dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike, ratarima na raspolaganju i dobrovoljne klimatsko-okolišne intervencije u obliku jednogodišnjih obveza, eko shema. Od ukupno osam eko shema u ratarstvu je prihvatljivo pet eko shema.

Na sastanku je zaključeno da će se tijekom rujna održati sastanak na temu poljoprivrednog zemljišta. Inicirat će se sastanak s Podravkom, početkom rujna, vezano za otkup primarnih proizvoda. Pokrenut će se mehanizmi i analiza postojećeg stanja mlinova i skladišta, održat će se redoviti sastanci s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i HPK, na razini tri mjeseca vezano za isplatu potpora koje moraju doći na vrijeme. Održat će se i sastanak vezano za Strateški plan u dijelu raspodjele potpora i radit će se na izmjeni Pravilnika o ugovornim odnosima o otkupu žitarica i Pravilnika o izvještavanju o stanju zaliha.

Izvor: HPK, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Prethodni članakI dalje galopirajući uvoz
Sljedeći članakKoje prednosti donosi elektronička poljoprivredna iskaznica (EPI) za poljoprivrednike u Republici Hrvatskoj
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.