Europsko pčelarsko udruženje (EBA) osnovalo je svoj Znanstveni odbor za sigurnost i kakvoću pčelinjih proizvoda početkom srpnja. Kako EBA nastavlja širiti svoja nastojanja u raznim područjima europskog pčelarstva, javila se potreba za dodatnim specijaliziranim članovima odbora. Stoga poziva sve zainteresirane da se prijave za članstvo.

Zaštita zdravlja pčelinjih zajednica u Europi agroekološkim mjerama jedna je od temeljnih ciljeva EBA-e. Cilj je smanjiti smrtnost pčelinjih zajednica suradnjom pčelara, poljoprivrednika, veterinara i istraživača. Kroz razmjene znanja i iskustava, povjerenstvo će raditi na poboljšanju prakse koja se odnosi na razdoblja primjene insekticida i pesticida, prevenciju bolesti i kontrolu i pravilno rukovanje lijekovima za pčele. Znanstveni odbor za zdravlje pčela služit će kao suradnička platforma za vođenje istraživača i znanstvenika posvećenih rješavanju izazova s kojima se suočavaju ovi vitalni oprašivači. Traže se članovi koji se aktivno bave zdravljem i dobrobiti pčela, dohranom pčela i dobre pčelarske prakse (potkrijepljeno referencama).

Kandidati bi trebali imati snažno razumijevanje europske politike zdravlja životinja, relevantnih zakonodavnih okvira, te lokalnih i regionalnih izazova unutar domene pčelarstva, posebno one utjecati na zdravlje pčelinjih zajednica. Ako ste strastveni u doprinosu ovoj misiji,pozivamo vas da se prijavite za članstvo u Znanstvenom odboru za zdravlje pčela.

Pošaljite kratku prijavu (maksimalno 300 riječi) na eba@ebaeurope.eu do 10. rujna. Vaša prijava bi trebala uključiti izjavu o motivaciji, vaše područje stručnosti i kratak popis referenci ističući vaš profesionalni ili akademski doprinos u području zdravlja pčela.

Pridružite se u ostvarivanju značajnog utjecaja na pčele i njihov okoliš.

Prethodni članakPoljoprivredni forum i sajam pametnih tehnologija u poljoprivredi “SMART AGRO 2024.”
Sljedeći članakZelinska kraljevina proživljava renesansu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.