Od 2023. godine se u Republici Hrvatskoj provodi Monitoring za sve površine registrirane u ARKOD-u na kojima su prijavljene intervencije izravnih plaćanja ili IAKS mjera ruralnog razvoja.

Monitoring je sustav za nadzor površina i definiran je člankom 7. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja kao „sustav za nadzor površina u postupku redovitog i sustavnog opažanja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih podataka najmanje istovjetne vrijednosti“. Uveden je kao obveza proizašla iz Uredbi Europske Komisije.

Kontinuirani monitoring

Sentinel sateliti kruže oko Zemlje u orbiti i prolaze iznad nekog područja svakih 5 dana. Na satelitima su ugrađene optičke kamere koje prikupljaju snimke spektralne rezolucije od 10 metara. Snimke su besplatne i odmah dostupne. Takva tehnologija koristi se za praćenje i detekciju dinamičkih promjena u prostoru. Stoga je koristi i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za sustavno opažanje, praćenje i procjenu poljoprivrednih aktivnosti provedenih od njezinih korisnika.

Monitoring se dakle odvija kontinuirano. Njegovi rezultati se zaključuju na razini pojedine poljoprivredne parcele i to za jednu proizvodnu godinu tj. od 15. kolovoza prethodne godine do 1. listopada tekuće godine.

Rezultati monitoringa se automatski obrađuju o ovisnosti o vrsti uporabe zemljišta, zasijanoj ili posađenoj kulturi, te o stadijima zriobe određenih kultura, ili u ovisnosti od očekivanih agrotehničkih mjera. Stoga se na primjer za sve oranične površine očekuje vidljivo oranje, za trajne travnjake vidljiva košnja ili napasivanje. Za trajne nasade koristi se međuredno zaoravanje ili košnja, sve u okviru obavezne provedbe minimalnih aktivnosti kako bi površina bila prihvatljiva za plaćanje.

Rezultati monitoringa u bojama

Za sve površine se rezultati monitoringa očitavaju u vidu semafora. Zelena boja potvrđuje traženu aktivnost, crvena boja potvrđuje da je tražena aktivnost izostala. Žuta boja označava da sustav nema dovoljno podataka za rezultat. Osim boja semafora uvedena je i plava boja. Ona se primjenjuje za one parcele na kojima Sentinel snimke ne pokrivaju cijeli piksel. U praksi su to jako male parcele.

Važno je naglasiti da rezultati Monitoringa ovise o dostupnosti snimaka, a one mogu izostati pri oblačnom vremenu. Stoga je moguće da neke specifične aktivnosti provedene na površinama prilikom duljih razdoblja velike naoblake nisu zabilježene. 

Za svaku poljoprivrednu parcelu semafor je vidljiv isključivo korisniku u Agronet sustavu. Na početku proizvodne godine monitoring parcele počinje s crvenom bojom. Semafor mijenja boje automatizmom u ovisnosti od očitanja sa Sentinel satelitskih snimaka i u ovisnosti od drugih parametara zadanih sukladno prijavljenoj intervenciji. Tako se na primjer za prijavljene travnjake očekuje košnja unutar određenog razdoblja. Stoga će pravilnikom traženi datumi biti ugrađeni u automatizam semafora, dok se ostali markeri za travnjake neće primjenjivati.

Za neke aktivnosti potrebno ih je potvrditi nekoliko snimaka za redom. Stoga će se boja promijeniti tek nakon izvjesnog vremena, ali ne više od mjesec dana. Ako se monitoringom ne otkriju minimalni uvjeti zadani za prijavljene intervencije, parcela će biti crvena. U Agronetu će biti vidljiva poruka: „Automatskom procjenom satelitskim podacima na parcelama nije vidljiva propisana poljoprivredna aktivnost“.

Pregled monitoringa u Agronetu za livadu – primjer crvene parcele, Izvor: Agronet

Promjene boje tijekom proizvodne godine se ne evidentiraju

U suprotnom, ako se poljoprivredne aktivnosti provedu sukladno očekivanom, parcela će biti zelena. Promjene boja tijekom proizvodne godine se ne evidentiraju jer je za plaćanje bitna samo boja na kraju jednog ciklusa.

Semafor rezultati su pouzdaniji kod poljoprivrednih parcela s većom i homogenom površinom, ili ako je aktivnost zadane agrotehničke mjere provedena odjednom. U praksi se može dogoditi da se košnja na parceli provede samo ne dijelu površine što umanjuje uspješnost detekcije. Stoga bi poljoprivrednici trebali biti svjesni da nepotpune intervencije mogu prevenirati potvrdu ispunjenja njihovih obveza.

U većini slučajeva ratarskih kultura, može se reći da je monitoring poprilično pouzdan pod uvjetom da je jedna poljoprivredna površina obrađena i zasijana jednom kulturom.

Manje pouzdani monitoring podaci kod uskih parcela

U manjem postotku slučajeva, kod manjih, uskih i nepravilnih parcela pod trajnim travnjacima ili nasadima, gdje je vegetacija mješovita, mogu se očekivati manje pouzdani monitoring rezultati. Tome svjedoče i izjave pojedinih poljoprivrednika u proteklom razdoblju. Oni se žale na pouzdanost sustava (za travnjake), u najvećoj mjeri radi nerazumijevanja problematike. Stoga je i cilj ovog članka upoznati što je više poljoprivrednika koji koriste potpore kako bi razumjeli način funkcioniranja monitoring sustava.

Važno je znati da osim praćenja godišnjih poljoprivrednih aktivnosti korisnika, Monitoring ima za svrhu prevenirati sankcije za obustavu plaćanja poljoprivrednicima, kao i prevenirati prijevare u isplati poticaja. Stoga su semaforom omogućena rana upozorenja poljoprivrednicima u vezi s ispunjavanjem uvjeta prihvatljivosti i obveza u okviru intervencija. Rana upozorenja imaju za cilj informirati korisnike o prihvatljivosti površina za plaćanje. Ako ista nisu zadovoljena, korisnik može odustati od zahtjeva za crvenu parcelu, ako se zaista ne može dokazati da je minimalne aktivnosti na parceli bilo.

Slijedom svega rečenoga, skrećemo pozornost onima koji prijavljuju površine trajnih travnjaka, pa i ostalih površina, da redovito prate semafor u svom Agronet profilu, te ukoliko su uočili da se boja ne promijeni u zeleno nakon košnje, da utoliko slikaju pokošenu parcelu nakon košnje kako bi mogli dokazati da su proveli svoju minimalnu obvezu. Isto to bi bilo dobro napraviti ako se kosi po oblačnom vremenu. Najbolje bi bilo zatražiti od Agencije zadatak putem AgroGTF aplikacije pomoću kojega se izrađuje geotagirana fotografija. Pomoću te fotografije moći će se raspoznati košnja, a površina će biti prihvatljiva za plaćanje.

Dokazi u obliku geotagiranih fotografija

Radi mogućih nepoželjnih ishoda, a naročito za žute i crvene parcele, bilo bi dobro da poljoprivrednici imaju dokaze svojih aktivnosti u obliku geotagiranih fotografija, naročito kada rade napasivanje stoke ili rezidbu voćnjaka jer su te aktivnosti na malim površinama teško uočljive iz satelita.

Važno je također znati da sve žute i plave parcele, koje po svojoj definiciji nisu imale dovoljno podataka za pouzdanu detekciju aktivnosti, na kraju proizvodne godine prolaze kroz kaskadnu stručnu provjeru od strane ekspertnih timova Agencije. Ta se stručna provjera sastoji u tome da se analiziraju ostali dostupni podaci iz kojih bi se moglo zaključiti o provedenoj aktivnosti. To mogu biti geotagirane fotografije korisnika, ostale dostupne satelitske ili aerofoto snimke, podaci iz drugih baza i evidencija, te se po potrebi provodi terenske provjera.