Ne morate dugo pogađati, jer radi se o Grupi Pivac, koja je u 2023.g. postala najveća prehrambena kompanija u Hrvatskoj, preuzevši tu titulu od Vindija grupe.

Kumulativno su lani tvrtke iz sustava Pivac ostvarile 888 milijuna eura prihoda i 30 milijuna eura neto dobiti. Najviše je tome pridonijela matična tvrtka Mesna industrija braća Pivac s 334 milijuna eura prihoda i 9,3 milijuna eura profita. PPK Karlovac imao je 289 milijuna eura prihoda i 13 milijuna eura dobiti, a čakovečka Mesna industrija Vajda 98 milijuna eura prometa i 2,1 milijun eura profita. U sastavu grupacije posluje i Kraš koji je u većinskom vlasništvu Braće Pivac. Prihodi su mu iznosili 167 milijuna eura, a dobit, 5,8 milijuna. Tvrtke iz grupe isplaćuju prosječne neto plaće između 896 eura (Vajda) i 977 eura (Braća Pivac). Grupa je u 2023. zapošljavala ukupno3700 radnika.

Najveće prehrambene grupe (prihodi/dobit)

PIVAC888 mil. eura30 mil. eura
VINDIJA750 mil. eura31 mil. eura
PODRAVKA714 mil. eura66 mil. eura
Izvor: Fina, lipanj 2024.

Usporedbe radi, Pik Vrbovec imao je lani 328 milijuna eura prihoda, ali je ostvaren gubitak od gotovo šest mlijuna eura. Gavrilović je ostvario 104 milijuna eura prometa te skromnih 24.000 eura dobiti. Druga najveća prehrambena grupacija u Hrvatskoj je Vindija grupa s ukupnim prihodima od otprilike 750 milijuna eura. U njezinu sastavu posluju Vindija, Koka, Vindon, Vir 1898, Vindija trgovina.

Grupa Podravka kojom dominiraju tvrtke Podravka, Belupo i slovensko Žito lani je ostvarila ukupne prihode od 714 milijuna eura uz neto dobit od čak 66,4 milijuna eura. Podravka ima veću dobit nego Pivci i Vindija zajedno, a preuzimanjem poljoprivrednog sektora od Fortenove, sljedeće godine ćemo imati novu najveću prehrambenu tvrtku u Hrvatskoj.

Izvor: danica.hr

Prethodni članakKoja je veza između zdravlja bilja i svakodnevnog života?
Sljedeći članakŠto o hrvatskoj poljoprivredi kažu najnovije stare brojke?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.