2. prosinca, 139 organizacija iz 23 europske zemlje uputilo je otvoreno pismo na adrese 27 ministara poljoprivrede EU i novog povjereniku EU za zdravstvo, Olivéru Várhelyiju, koji je odgovoran za pitanja sjemena. Zajedno pozivaju na hitna poboljšanja zakonodavstva EU-a o sjemenu, što je na dnevnom redu sljedećeg sastanka Vijeća od 9. do 10. prosinca.

Trenutni zakonski prijedlog predstavlja ogromnu prijetnju raznolikosti naših kultiviranih biljaka i pravu naših poljoprivrednika da koriste vlastito sjeme, upozoravaju organizacije, zajedno s više od 160.000 građana koji su do sada potpisali peticiju “Podignimo vilice za raznolikost” (www.raiseourforks.org).

Široka podrška civilnog društva

Među 139 organizacija potpisnica su civilno društvo i poljoprivredne inicijative, regionalne sjemenske tvrtke, kao i organizacije za očuvanje prirode i razvoj. Dolje potpisane organizacije uključuju ARCHE NOAH, CIDSE, Oxfam, Solidagro, Slow Food… i hrvatske udruge Biovrt – u skladu s prirodom, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP), ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa.

Organizacije predstavljaju četiri zahtjeva za novo zakonodavstvo EU o sjemenu:

• Očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene raznolikosti usjeva najvažniji je prioritet.

• Ljudsko pravo poljoprivrednika i vrtlara na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena mora se u potpunosti provoditi.

• Pristup raznolikih i lokalno prilagođenih sorti tržištu regionalnih proizvođača sjemena mora biti olakšan.

• Novoodobrene sorte ne smiju ovisiti o pesticidima ili sintetičkim gnojivima.

Prijedlog Europske komisije ugrožava europsku poljoprivredu. Na temelju prijedloga, aktivnosti usmjerene na očuvanje rijetkih sorti – poput prijenosa reznica s ugroženih stabala jabuka ili dijeljenja ugroženih sorti graha – po prvi put bi ušle u definiciju tržišta i bile regulirane tim propisima.

Širom Europe, vrtlari i farmeri rade, često dobrovoljno, kako bi očuvali genetsku raznolikost usjeva za sadašnje i buduće generacije. Ti pojedinci uvelike pridonose našoj sigurnosti hrane. Ipak, kažnjavaju se složenim propisima namijenjenim komercijalnom tržištu sjemena, kaže Magdalena Prieler, stručnjakinja za politiku sjemena u ARCHE NOAH. Nacrt zakona također ograničava ljudsko pravo poljoprivrednika da dijele vlastiti sadni material, sadržano u međunarodnom pravu.

Pozadina: U tijeku je rasprava o zakonodavstvu EU-a o sjemenu

U srpnju 2023. Europska komisija predstavila je nacrt nove uredbe o proizvodnji i stavljanju na tržište sjemena i sadnog materijala (npr. reznica voćaka ili sjemenskog krumpira). U travnju 2024. Europski parlament pozvao je na poboljšanja u zaštiti agrobiološke raznolikosti i prava poljoprivrednika. Razgovori ministara poljoprivrede još traju. Pregovori u trijalogu između Komisije, Vijeća i Parlamenta mogli bi započeti u proljeće 2025. pod poljskim predsjedanjem Vijećem.

Zajedničko pismo 139 organizacija upućeno je 27 ministara poljoprivrede EU, mađarskom povjereniku EU za zdravstvo Olivéru Várhelyiju, novom povjereniku za poljoprivredu Christopheu Hansenu, kao i članovima Odbora za poljoprivredu i okoliš Europskog parlamenta. Apel je poslan uz knjigu “Eating to Extinction: The World’s Rarest Foods and Why We Need to Save Them” autora Dana Saladina. Knjiga govori o ugroženim vrstama biljaka iz cijelog svijeta i naglašava važnost genetske raznolikosti biljaka. Ove sorte nisu samo dio naše povijesti i kulinarske kulture, već su i ključne za otpornu poljoprivredu u uvjetima klimatske krize.

-Ugrožene sorte sadrže važne osobine koje bi mogle omogućiti našim poljoprivrednicima da se prilagode promjenjivim i ekstremnijim vremenskim uvjetima…. Njihov opstanak doslovno visi o niti – niti koja se može lako prekinuti ako novi zakoni ili propisi u potpunosti ne uzmu u obzir vrijednost ovu raznolikost, komentira Saladino u bilješci uz knjigu.

Švedska zaklada Naturstiftelsen osigurala je sredstva za kupnju knjiga.

Kao široki savez, pozivamo kolege ministre poljoprivrede da ne podlegnu pritisku industrije, već da postave temelje za održiv, otporan i raznolik prehrambeni sustav, zaključuju organizacije.

Otvoreno pismo ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Otvoreno pismo ministru Josipu Dabri prenosimo u cijelosti:

Zahtjev za sastanak i poziv na hitne i važne izmjene prijedloga Uredbe EU o stavljanju na tržište i proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala

Poštovani ministre Josipe Dabro,

Od 9. do 10. prosinca 2024. na sjednici Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu raspravljat ćete o predloženoj novoj Uredbi EU-a o marketingu i proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala (PRM).

Udruge Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Biovrt – u skladu s prirodom i ZMAG predstavljaju aktere iz 139 potpisanih udruga iz cijele Europe koji su uključeni u očuvanje, razvoj, proizvodnju i korištenje raznolikosti naših kultiviranih biljaka, posebno žitarica, povrća i voća. Naš rad osigurava da poljoprivrednici i vrtlari i dalje imaju pristup vrstama i sortama koje globalna industrija sjemena ne nudi, uključujući tradicionalne Hrvatske sorte, sorte pogodne za uzgoj u područjima specifičnih uvjeta, za uzgoj bez pesticida i sintetičkih gnojiva, te sorte i heterogeni materijal koji može evoluirati na gospodarstvu i kontinuirano se prilagođavati lokalnim uvjetima zahvaljujući širokoj genetskoj raznolikosti unutar sorte.

Raznolikost vrsta i sorti usjeva, kao i raznoliki, decentralizirani pristupi očuvanju i proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala koji se temelji na zajednici, neophodni su za održive prehrambene sustave otporne na krize. Važnost našeg rada priznata je Međunarodnim ugovorom o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu1 i Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koji rade u ruralnim područjima.

Trenutačni propisi o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala promiču sjeme i druge reprodukcijske materijale razvijene za industrijsku poljoprivredu, koji se mogu prodavati zajedno sa štetnim pesticidima i sintetičkim gnojivima te uzgajati u monokulturama. Poljoprivredna industrija traži da pravila idu još dalje, zabranjujući raznolikost kako bi i sjeme i naš prehrambeni sustav učinili još ujednačenijim i stoga ranjivijim. Ono što nam treba je upravo suprotno. Treba nam zakonodavstvo koje osigurava naše pravo na zdravu, raznoliku i ukusnu hranu, povećanjem raznolikosti na poljima i u vrtovima, podržavanjem lokalnih sorti i poštovanjem prava poljoprivrednika.

Zabrinjavajuće je što nova Uredba EU-a o biljnom reprodukcijskom materijalu koju je Europska komisija predložila u srpnju 2023. ugrožava očuvanje i promet raznolikosti naših kultiviranih biljaka. Ona zanemaruje pravo poljoprivrednika na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena, kao što je sadržano u međunarodnom pravu što je neprihvatljivo.Zajedno s više od 160.000 građana koji su potpisali peticiju Podignimo vilice – za raznolikost! pozivamo vas da preispitate ovaj prijedlog. Molimo osigurajte da uredba omogući cirkulaciju raznolikog sjemena, poboljša bioraznolikost, poštuje prava poljoprivrednika i postavi temelje za održiv, otporan i raznolik prehrambeni sustav!

Očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene raznolikosti usjeva najvažniji je prioritet!

Prema UN-u, već smo izgubili 75% raznolikosti usjeva u poljoprivredi. Ono što ostaje je naš pojas za spašavanje. Morat ćemo zaštititi i iskoristiti preostalu raznolikost kako bismo prilagodili našu proizvodnju hrane ekstremnijim vremenskim uvjetima s novim štetnicima i bolestima.

Ljudsko pravo poljoprivrednika i vrtlara na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena i drugih manjih količina materijala mora se u potpunosti provoditi.

Ovo je pravo sadržano u članku 19. Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koji rade u ruralnim područjima, kao i u članku 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu, te je obvezujuće za europske Unije i njezinih država članica.

Pristup raznolikih i lokalno prilagođenih sorti tržištu za hrvatske proizvođače sjemena mora biti olakšan. Dosadašnji restriktivni propisi u Hrvatskoj doveli su do toga da danas za većinu tradicijskih sorata nemamo proizvođače i na tržištu ih je nemoguće pronaći. Sada imamo priliku da to ispravimo i da prilagodimo propise potrebama i mogućnostima proizvođača koji ih uzgajaju.

Pravila namijenjena reguliranju industrijske proizvodnje sjemena ne smiju se (zlo)rabiti za ograničavanje prodaje različitih lokalnih sorti i vrsta malim proizvođačima. U svjetlu krize klime i bioraznolikosti, moramo diversificirati proizvodnju sjemena, a ne dodatno povećavati svoju ovisnost o industrijskim izvorima sjemena. Moramo se oduprijeti nastojanjima agrokemijskog lobija da uništi sve alternative putem pretjerane regulacije!

Novoodobrene sorte ne smiju ovisiti o pesticidima ili sintetičkim gnojivima.

Kako bismo omogućili metode uzgoja koje štite naš okoliš i klimu, potrebno nam je sjeme koje uspijeva u organskim uvjetima uzgoja i/ili uz niske inpute.

Pozivamo vas da ne podlegnete pritisku industrije, već da zaštitite i promičete raznolikost naših kultiviranih biljaka kao i prava poljoprivrednika na berbu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog biljnog reprodukcijskog materijala. Ljubazno tražimo sastanak s vama kako bismo razgovarali o važnosti raznolikosti kultiviranih biljaka i našoj zabrinutosti u vezi s prijedlogom.

Srdačan pozdrav,

Udruge potpisnice iz Hrvatske:

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, hsep.info@gmail.com

Biovrt – u skladu s prirodom, biovrt@biovrt.hr

ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa, dbs@zmag.hr

Foto: freepik.com

Prethodni članakZabrana korištenja sačme u močvarnim područjima
Sljedeći članakNalet na divljač i isplata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.