Gordana Hegić svojim je zvanjem, stručnim radom, ali i osobnim interesima toliko usko povezana sa svijetom pčela da motivi ove izložbe nisu samo umjetničke nego i edukativne prirode, o čemu je autorica zapisala: „Izložba je nastala s ciljem senzibilizacije javnosti na naše gradske pčele, ali i promocije Zagreba kao grada koji je zelen i zdrav grad te prijatelj oprašivačima (pčelama, leptirima, bumbarima, solitarnim pčelama) i raznim drugim životinjama koje se hrane nektarom i peludom.

Ovom izložbom želim potaknuti promjene u društvu, motivirati naše sugrađane na sadnju i pravilnu brigu (zalijevanje) medonosnog i peludonosnog bilja s ciljem očuvanja zagrebačkih oprašivača. S obzirom na to da je u cijelom svijetu urbano pčelarstvo prihvaćeno kao dio urbanih sredina (gradova), ovom izložbom željela sam skrenuti pažnju da i u Zagrebu postoje pčele koje su stanovnici našega grada. Dokaz je to da je Zagreb zelen i čist grad, grad koji svojim stanovnicima osim lijepih cvjetnih površina osigurava i zdrav i čist okoliš, a pčele su svakako indikator takvoga stanja.

Upravo za njih dobrodošle su površine medonosnog i peludonosnog bilja i čitavi drvoredi medonosnih stabala (lipa, kestena) koji našim pčelicama osiguravaju hranu i lijep život u gradu. Gradske pčele umivaju gradsko zelenilo te na taj način doprinose kvaliteti zraka. Upravo brigom o zelenim površinama, sadnjom medonosnog i peludonosnog bilja, navodnjavanjem koje se vrši i koje je vrlo važno u sušnim periodima za stvaranje nektara koji je neophodan za opstanak pčela Zagreb je postao pravi ‘nektar-bar’ za oprašivače.“

Jedina apipedagogica u Hrvatskoj

Dr. sc. Gordana Hegić, ljubiteljica biljaka, životinja i prirode, doktorirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za pčelarstvo, na temu meda od metvice. Članica je povjerenstva za ocjenjivanje meda u Hrvatskoj više od 10 godina i predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva. Jedina je iz  Hrvatske pohađala edukaciju vezanu uz apipedagogiju i rad s najmlađima koju organizira institut Eneja u Ljubljani. Certificirana je apiterapeutkinja u Republici Srbiji te članica i predavačica na edukacijama srpskog udruženja za apiterapiju Api Med (udruženje okuplja isključivo liječnike, doktore veterinarske medicine i znanstvenike).

Počasna je članica Prvog apiterapijskog društva Bosne i Hercegovine, urednica i koautorica priručnika „Pčelarstvo apiterapija apiturizam“, autorica slikovnice „Pčelice“, koja u stihovima opisuje sve pčelinje proizvode. Aktivno sudjeluje u edukaciji djece starije vrtićke i školske dobi, surađuje s osnovnim i srednjim školama, Knjižnicama grada Zagreba, domovima umirovljenika i svima koji su zainteresirani za pčele i pčelinje proizvode. Ljubav prema svome rodnom gradu autorica pokazuje i ovom izložbom u nadi da će i Zagreb kao i Beograd ili Ljubljana jednom dobiti svoj urbani pčelinjak s nekoliko košnica bar za potrebe edukacije naših (najmlađih) sugrađana.

Hrvatsko apiterapijsko društvo se, osim promocijom apiterapije (korištenja pčelinjih proizvoda kao pomoći pri očuvanju zdravlja i podizanju kvalitete živote te pomoći kod određenih zdravstvenih tegoba), bavi i apipedagogijom te razvojem apikulture (kulture poznavanja proizvodnje i konzumacije pčelinjih proizvoda), a na inicijativu HAD-a upravo je mjesec listopad proglašen mjesecom za razvoj apikulture u Hrvatskoj kada pčelari članovi društva u čitavoj Hrvatskoj otvaraju vrata svojih pčelinjaka i educiraju zainteresirane posjetitelje.

Izložba je postavljena u okviru projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb.

Prethodni članakAustro Diesel pouzdan je partner u nemirnim vremenima
Sljedeći članakNajava Javnog natječaja za podnošenje zahtjeva za intervenciju 58.1.b.01. – INVWINE – Ulaganja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.