Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu provelo je analizu utjecaja ekstremno visoke temperature i suše u mjesecima lipnju, srpnju i kolovozu na proizvodnju šećerne repe u Republici Hrvatskoj.

Utvrđeno je kako su u mjesecu lipnju 2024. godine, u odnosu na višegodišnji prosjek, zabilježene ekstremno visoke temperature. Razdoblje ekstremno visokih temperatura nastavilo se i u srpnju i kolovozu 2024. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske uz ekstremnu sušu na području oko Osijeka i Bilogore te na ostalom području Slavonije i sjevernim predjelima kontinentalne Hrvatske.

Zabilježeno je značajno smanjenje u proizvodnji šećerne repe. Štete se kreću u prosjeku oko 80 %, a kod pojedinih proizvođača i do 100%. U konačnici je zaključeno kako su ekstremne suše značajno smanjile prinos i sadržaj šećera u korijenu šećerne repe.

Minimalna količina 40 t/ha

Za potrebe intervencije 32.07. PVP za šećernu repu iz Pravilnika, a kako bi potpora bila isplaćena, korisnik mora isporučiti minimalnu količinu šećerne repe od 40 t/ha. Dokaze o isporučenim količinama treba dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju najkasnije do 31. siječnja 2025. godine.

U skladu s navedenim, iznimno za 2024. godinu, utvrđen je način postupanja i mogućnost isplate potpore korisnicima koji su u Jedinstvenom zahtjevu za potporu za 2024. godinu zatražili potporu za intervenciju 32.07. PVP za šećernu repu.

Potporu je moguće isplatiti i korisnicima koji nisu ispunili uvjet prihvatljivosti minimalne proizvodnje od 40 t/ha šećerne repe, uz uvjet da Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju najkasnije do 31. siječnja 2025. godine moraju biti dostavljeni dokumenti o isporučenoj količini šećerne repe u 2024. godini, ako je isporuke bilo, i/ili dokument koji je izdan od strane otkupljivača iz kojeg je vidljivo da sva ili dio proizvedene šećerne repe ne zadovoljava potrebnu kvalitetu za otkup.

Prethodni članakHPK – traži se ograničenje cijena repromaterijala i zaštitne cijene za sve vrste žitarica i nekih uljarica
Sljedeći članakNajteži i najzahtjevniji dio poljoprivrede je uzgoj goveda i proizvodnja mlijeka
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr