Šume u Hrvatskoj čine 49 % kopnene površine i prostiru se na 2 759 039 hektara. One su značajan prirodni resurs za gospodarski, socijalni i ekološki razvoj i demografski opstanak ruralnih područja. No za učinkovito, održivo i pravedno korištenje tog potencijala neophodne su nove inovativne politike korištenja i upravljanja šumskim bogatstvom koje će povezivati znanje i praksu i donositi više koristi vlasnicima šuma i svim građanima Hrvatske. Za raspravu o ovim temama, nedavno je u Klanjcu organizirana javna tribina pod nazivom „Gospodarski i ekološki značaj šuma“.
Ekološka udruga “Japica”, u suradnji s Udrugom “Korak po korak do zdravlja”, okupila je krajem studenog prošle godine u Klanjcu eminentne stručnjake iz područja šumarstva kako bi posjetitelje javne tribine pod nazivom “Šume: ekološki i gospodarski značaj”, ali i širu javnost, informirala o važnosti šuma u našem suvremenom trenutku punom gospodarskih, socijalnih i ekoloških rizika. Vrlo stručna i sadržajna predavanja održali su: prof. dr. sc. Ivan Martinić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, jedan od vodećih šumarskih znanstvenika za područje ekologije šuma u Hrvatskoj, te mr. sc. Miljenko Županić, tajnik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika, vrlo istaknuti stručnjak za efikasno i održivo gospodarenje privatnim šumama, koristima od povezivanja i suradnje privatnih šumoposjednika.
Gospodarski značaj šuma u Hrvatskoj
Mr.sc. Miljenko Županić, tajnik Saveza udruga privatnih šumoposjednika, u svojoj je prezentaciji i predavanju govorio je o potrebi i mogućnostima učinkovitijeg gospodarenja privatnim šumama, te jačoj povezanosti i organiziranosti privatnih šumoposjednika. Upoznao je sudionike tribine sa konkretnim, zanimljivim i vrlo korisnim podacima o gospodarskom potencijalu šuma u Hrvatskoj.
U vlasništvu Republike Hrvatske je 2 024 460 ha, (73%), šuma. Njima gospodari javno poduzeće Hrvatske šume d.o.o. U posjedu oko 600 000 šumovlasnika nalazi se 661 720 ha, (24%), i sastoje se od 1,5 milijuna katastarskih parcela. Ostali pravni subjekti posjeduju 72 850 ha, (3%) šuma. Najveći udio privatnih šuma, više od 50 % nalazi se u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji. Najmanji udio privatnih šuma, ispod 5% imaju Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko podravska županija.
Na ogroman gospodarski potencijal šuma najbolje upućuju sljedeće činjenice:
- procjena je da u šumama imamo 2.8 milijardi stabala, znači svaki građanin Republike Hrvatske „ima“ oko 770 stabala
- ukupna drva zaliha šuma procjenjena je na 550 milijuna kubnih metara
- godišnji prirast je 11 milijuna metara kubnih
- moguća godišnja sječa, (etat), 8,4 milijuna kubnih metara, znači da svaki stanovnik Republike Hrvatske „ima“ na raspolaganju oko 2 metra kubnih drva
Organiziranost privatnih šumovlasnika u Republici Hrvatskoj
U priručniku za vlasnike šuma „Upravljanje šumskim bogatstvom“ koji je gospodin Miljenko Županić ljubazno poklonio svim sudionicima tribine „Gospodarski i ekološki značaj šuma“, navedeni su sljedeći podaci o organiziranosti i dugotrajnim problemima privatnih šumaovlasnika u Republici Hrvatskoj.
Tako je prepoznata potreba za zajedničkim nastupom vlasnika šuma na nivou županije, pa je 19. travnja 2008. godine u Bednji osnovan Savez udruga privatnih šumoposjednika Varaždinske županije. Problematika zajedničkog nastupa vlasnika šuma prepoznata je i na nacionalnoj razini, pa je 7. lipnja 2008. godine osnovan Hrvatski savez udruga privatnih šumoposjednika – HSUPŠ. Na stranici 101 ovog Priručnika nabrojane su 22 udruge privatnih šumovlasnika u 11 županija.
U priručniku „Upravljanje šumskim bogatstvom“ piše:
„U Europi prevladavaju privatne šume u vlasništvu 16 milijuna privatnih šumoposjednika koji imaju ključnu ulogu u ostvarenju održivog gospodarenja šumama, zadovoljenju rastućih potreba za šumskim resursima, opskrbi tržišta drvom i ostalim dobrima i uslugama, te značajno doprinose razvoju ruralnih sredina. Održivo gospodarenje u Hrvatskoj ima tradiciju dužu od 250 godina, ali ipak se gospodarenje privatnim šumama, u usporedbi s gospodarenjem u državnim šumama, ne nalazi na zadovoljavajućoj razini.
Glavni su razlozi za sustavno zapostavljanje privatnog vlasništva, mala površinska zastupljenost privatnih šuma, nedovoljna površina samostalnog šumoposjeda, neusklađenost katastra i gruntovnice kao i nepostojanje aktualne evidencije vlasništva. Političko zanemarivanje privatnog šumarstva koje tretiraju sve šumovlasnike jednako bez obzira na veličinu šume, kao i činjenice da šumovlasnici možda nisu zainteresirani za gospodarenje ili nemaju mogućnosti i znanja primijeniti programe gospodarenja. Također programi gospodarenja ponekad se ne mogu primijeniti zbog nejasnog vlasništva i fragmentiranih posjeda. Potencijali privatnih šuma, kako ekonomski tako i neekonomski nisu dovoljno iskorišteni.“
Ekološki značaj šuma
O ekološkom značaju šuma govorio je Dr. Ivan Martinić, profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu. On je naglasio da su šume izvor mnogih resursa koje koristimo u svakodnevnom životu. Drvo je primarni materijal koji se koristi za izgradnju domova. Mnoge obitelji se oslanjaju i na drvna goriva za grijanje svojih domova. Godišnje je na tržištu oko 4 milijarde m3 drva, a do 2050. potražnja bi mogla narasti i do 50%. Šume su dom mnogim vrstama i globalno su ključno dvorište za očuvanje iznimne biološke raznolikosti. Dom su za 80% kopnenih biljnih i životinjskih vrsta na svijetu. Svi životi ovih organizama međusobno su povezani. Kako bi šuma zdravo funkcionirala, potrebna su ne samo živa i zdrava već i mrtva i trula stabla, vode stajaćice i otvoreni potoci, voćkarice i autohtono drveće različitih vrsta i starosti te mnogi drugi aspekti.
U cijelom ekosustavu međuovisnost je vrlo snažna. Zbog snažne međuovisnosti cijeli ekosustav gubi ravnotežu kada se jedan dio izgubi. O šumama ne ovisi samo biljni i životinjski svijet već i izravno oko 350 milijuna ljudi koji diljem svijeta žive u šumama ili njihovoj blizini. Šume su marketi prirodne (i besplatne!) hrane u susjedstvu, izvrsne su za traženje divlje hrane. Također pročišćuju zrak koji udišemo: svake godine više od 4 milijuna ljudi umre od posljedica onečišćenja vanjskog zraka pa je zdravlje šuma važnije nego ikad. Osim što apsorbiraju ugljični dioksid i proizvode kisik, uklanjaju štetne onečišćivače iz zraka.
Štite nas i od prirodnih katastrofa: drveće svojim korijenjem sprječava klizišta držeći tlo i smanjujući snagu kiše na tlu. Stabiliziraju i obale rijeka i smanjuju erozivnu snagu vode. Često su prirodne retencije u obrani od poplava. Štite i od vjetra te štetnog UV zračenja. Pomažu u stvaranju padalina i pročišćavaju vodu: korijenje upija vodu koja se kasnije oslobađa kao vodena para iz lišća, ta se vodena para nakuplja u oblacima dok ponovno ne padne kao kiša, snijeg ili tuča. Drveće i druga vegetacija poboljšava kvalitetu vode smanjenjem erozije tla, oticanja oborinskih voda i filtriranjem sedimenata i kemijskih zagađivača.
Pohrana ugljičnog dioksida
Kao prirodni ponori ugljika, šume pohranjuju ugljični dioksid u svojim deblima, korijenju, granama i tlu. Svake godine apsorbiraju 16 milijardi metričkih tona CO2 što je više od 40% globalnih emisija fosilnih goriva. Time ublažavaju posljedice klimatskih promjena jer pohranjuju više CO2 nego što ispuštaju.
Ekološka vrijednost šuma isprepletena je s gospodarskom i socijalnom vrijednošću, bez ijedne od njih nema ni druge dvije. Zadatak naše generacije je pronaći ravnotežu između ta tri značaja za budućnost. Ako želimo da šume štite nas, mi trebamo štititi šume, naglasio je u svom vrlo zanimljivom izlaganju prof. Ivan Martinić.
Pođi u šumu i zagrli stablo
Program tribine imao je i svoj poetski trenutak i to zahvaljujući Mariji Hlebec, višestruko nagrađivanoj pjesnikinji iz Krapine, dugogodišnjoj djelatnici Hrvatskih šuma, koja je čitala svoje stihove iz autorske zbirke pjesama “Pođi u šumu, zagrli stablo”.
O značaju i aktualnosti govori i to da su tribini prisustvovali župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, Davor Poslončec, direktor Uprave hrvatskih Šima Krapina, načelnik Općine Luka Damir Kralj, ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno Dijana Hršak, Dražen Drvenkar iz Zavoda za gozdove Slovenije, Nives Salopek iz Hrvatskih šuma, predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika “Jela” Jesenje Stjepan Kovačec i Ignac Štrucl, predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika “Hosta” iz Kraljevca na Sutli.
Na kraju klanječke tribine mnogobrojnim sudionicima obratio se župan Željko Kolar. Pohvalivši inicijativu Eko udruge “Japice”, čiji je i sam član, da sustavno radi na edukaciji i osvješćivanju građana, istaknuo je važnost šumarske struke u zaštiti, ali i pravilnom gospodarenju šumama te najavio skoro proglašenje Parka prirode Zagorske gore, Davor na koje treba gledati ne samo kroz prizmu ograničenja u prostornom planiranju i izgradnji, već prvenstveno kao veliku šansu za nova ulaganja europskim sredstvima, važan preduvjet za sustavnu zaštitu bioraznolikosti i višu razinu upravljanja prirodnim vrijednostima kojima raspolažemo i koje trebamo sačuvati.
–O nama ovisi kakav ćemo generacijski otisak ostaviti u prirodi koju smo naslijedili onima koji će je naslijediti od nas, istaknuo je župan.
Zašto je tema održivog gospodarenja šumama vrijedna veće aktivnosti politike i društva ?
Države i društva koje ne koriste učinkovito svoje prirodne resurse, raspoloživo financiranje i svoje ljudske resurse, ne ostvaruju poželjan i mogući gospodarski, socijalni i ekološki razvoj.
A da Republika Hrvatska ima znatne neiskorištene potencijale bilo je naglašeno i na ovoj tribini u Klanjcu. Posebno je istaknuto da su u razdoblju od 2014. do 2020. države članice potrošile samo 49 % dostupnih sredstava za provedbu projekata održivog gospodarenja šumama.
Pišu: mr. sc. Milan Husnjak, Snježana Ricijaš-Horvatin, Marta Sinković
