Institut za poljoprivredu i turizam ove godine obilježava jubilarnu 150. obljetnicu postojanja. Obilježavanje 150. obljetnice provodit će se tijekom cijele 2025. godine kroz organizaciju brojnih aktivnosti. Time će se široj javnosti omogućiti jasniji uvid u znanstveno-istraživački i stručni rad Instituta i dodatno ukazati na značaj i doprinos Instituta znanstvenoj zajednici, gospodarstvu i društvu općenito.

Djelatnici Instituta organizirat će razna događanja za različite ciljne skupine – od djece osnovnoškolske dobi, srednjoškolaca i studenata do poljoprivrednika, zainteresiranih građana te projektnih partnera iz različitih europskih država, kao i drugih znanstveno-istraživačkih institucija i poslovnih partnera Instituta.

Neke od aktivnosti uključuju Dane otvorenih vrata laboratorija i pokusnog imanja Instituta, različite radionice namijenjene poljoprivrednicima i ostaloj zainteresiranoj javnosti, upoznavanje inozemnih projektnih partnera s djelatnošću i poviješću Instituta i slično. Ključni događaj bit će Znanstveni skup “Znanošću do inovacija za održivi razvoj poljoprivrede i turizma”, koji će se održati u svibnju, te svečana proslava 150 godina postojanja Instituta za poljoprivredu i turizam u studenom, koja će ujedno označiti završetak provođenja planiranih aktivnosti.

Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam

Jedna od najdugovječnijih institucija u Hrvatskoj

Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču osnovan je odlukom Istarskog sabora 1875. godine kao Pokrajinska vinarsko-voćarska stanica zbog potrebe modernizacije istarske poljoprivrede i suzbijanja bolesti vinove loze. Tijekom povijesti Institut je mijenjao nazive, izmjenjivala su se razdoblja izrazitog razvoja i zastoja, da bi, nakon preimenovanja u Institut za poljoprivredu i turizam 1989. godine, od 1996. godine do danas nastavio djelovati kao javni znanstveni institut u Republici Hrvatskoj. Tijekom svog postojanja Institut je neprekidnim radom sudjelovao u rješavanju važnih pitanja i problema iz domena poljoprivrede i turizma. Time je izravno ili neizravno doprinosio njihovom razvoju.

Institut za poljoprivredu i turizam, s 150 godina rada, jedna je od najdugovječnijih znanstvenoistraživačkih institucija u Hrvatskoj. Djeluje pod okriljem Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM). Jedan od pet javnih znanstvenih instituta izvan Zagreba i jedan od pet akreditiranih instituta u području biotehničkih znanosti. Institut je nositelj dvojne akreditacije za obavljanje znanstvene djelatnosti u komplementarnim područjima biotehničkih i društvenih znanosti, što ga čini jedinstvenim na ovim prostorima i šire. Misija Instituta je provedba kompetitivnih znanstvenih istraživanja te stručne i obrazovne djelatnosti uz razvoj znanja koja doprinose očuvanju bioraznolikosti, prirodnih i tradicijskih vrijednosti te razvoju gospodarstva i ruralnog prostora.

Djelatnost Instituta provodi se u tri osnove ustrojstvene jedinice, odnosno zavoda: Zavoda za poljoprivredu i prehranu u kojem djeluje 6 laboratorija, Zavoda za turizam i Zavoda za ekonomiku i razvoj poljoprivrede. U okviru Instituta djeluju i Pokusno poljoprivredno imanje i Tehnologijsko-razvojni centar (TRC). Na Institutu je danas zaposleno 80 djelatnika, od čega 30 doktora znanosti, uključujući 22 znanstvenika i 7 viših asistenata. Uz to, 15 asistenata, studenata poslijediplomskog doktorskog studija, predstavlja budućnost znanstvene zajednice Instituta.

Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam

Istraživanja vezana za Mediteranske kulture i proizvode

Znanstvena i stručna djelatnost Instituta odvijaju se u poljima poljoprivrede, prehrambene tehnologije, biotehnologije, ekologije i ekonomije. Teme istraživanja su uglavnom vezane uz tradicionalne poljoprivredne kulture i proizvode područja Mediterana. To su vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo i maslinovo ulje, povrćarstvo, ekologija, agroekonomika i turizam. Kontekst u kojem se odvijaju znanstveni i stručni rad na Institutu redovito je u skladu s aktualnim inicijativama i strateškim ciljevima na EU i nacionalnim razinama, kao što su to danas, primjerice, očuvanje bioraznolikosti, prilagodba i ublažavanje učinaka klimatskih promjena, kružna ekonomija i bioekonomija, inovativne i digitalne tehnologije, zaštita okoliša, osiguranje kvalitetnijih, zdravijih i sigurnijih sustava u prehrambenom lancu te održivi razvoj turizma i turizam posebnih interesa.

Posebna se pažnja pridaje društvenoj odgovornosti. Stoga je rad Instituta danas, kao i tijekom prethodnih 150 godina, bio i ostao usmjeren ka rješenjima koja povezuju znanstvena istraživanja s praktičnim potrebama sektora poljoprivrede i turizma u nacionalnim i lokalnim okvirima.

Institut je u proteklom razdoblju ostvario značajne iskorake u pogledu osuvremenjivanja i razvoja istraživačke infrastrukture i opreme, kao i razvoja ljudskih potencijala. Tako je na osnovi kompetitivnog projektnog financiranja i visoke razine znanstvene produktivnosti među uspješnijim akademskim institucijama u Republici Hrvatskoj. Institut je kao relevantan čimbenik prepoznat i u međunarodnom istraživačkom prostoru.

Pokusno imanje i moderni laboratoriji

U okviru znanstvenoistraživačke infrastrukture Instituta, vrijedi istaknuti Pokusno poljoprivredno imanje Instituta kao iznimno vrijedan resurs. Na imanju Instituta čuvaju se vrijedne kolekcije u okviru nacionalne banke gena koje se održavaju u više tematskih radnih skupina vezanih uz vinovu lozu, kontinentalno i mediteransko voće, uključujući maslinu te ljekovito i aromatično bilje, dok je Institut vodeća i odgovorna institucija za kolekciju povrća na nacionalnoj razini. Pokusno imanje služi i kao suvremeni laboratorij na otvorenome i pokusni poligon znanstvenicima Instituta za provođenje istraživanja u vinogradarstvu, vinarstvu, maslinarstvu, povrćarstvu i voćarstvu.

Laboratoriji Instituta danas su opremljeni najsuvremenijom opremom. Neki od njih su među najopremljenijim u državi i kompetitivni u usporedbi s vodećim svjetskim laboratorijima u srodnim područjima istraživanja. Institut je tako atraktivno odredište za međunarodne znanstvenike i stručnjake te poželjan partner vodećim akademskim institucijama u zemlji i inozemstvu, s kojima uspješno surađuje.

Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam
Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam
Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam

Brojni projekti

U Institutu se u posljednjih nekoliko godina provelo ili provodi 50-ak značajnijih znanstvenih, tehnologijskih i razvojnih projekata, od kojih vrijedi istaknuti više međunarodnih projekata iz programa Obzor2020 i Obzor Europa, najprestižnijih programa za financiranje znanosti Europske Unije, zatim projekte Europske svemirske agencije, projekte iz programa INTERREG, Erasmus+, kao i druge međunarodne projekte manjeg obima.

Institut je povukao značajna sredstva i iz EU fondova kroz više projekata posredstvom nacionalnih upravljačkih tijela. Posebno se izdvaja sudjelovanje u Znanstvenom centru izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Od nacionalnih projekata, Institutu je odobreno financiranje brojnih projekata Hrvatske zaklade za znanost, glavne i najprestižnije institucije za financiranje znanosti u Republici Hrvatskoj, zatim projekti zaklade Adris te veći broj manjih projekata.

Razvoj mladih znanstvenika

Institut posebnu pažnju posvećuje razvoju ljudskih potencijala, posebno mladih znanstvenika i novih doktora znanosti. Tako je Institut, kroz kompetitivne natječaje Hrvatske zaklade za znanost, u proteklih 10-ak godina osigurao financiranje čak 30-ak radnih mjesta doktoranda i asistenata pod mentorstvom svojih znanstvenika, što ga svrstava među najuspješnije akademske institucije u državi. Posebni napori ulažu se i u edukaciju mladih znanstvenika u inozemstvu kroz različite programe mobilnosti.

Spomenuta suvremena istraživačka infrastruktura i ljudski potencijali omogućuju znanstvenicima Instituta visoku produktivnost u objavi svojih rezultata u prestižnim i utjecajnim međunarodnim znanstvenim časopisima, koji su također dobro do izvrsno citirani, što pokazuje da rezultati znanstvene i stručne aktivnosti Instituta značajno doprinose razvoju cjelokupnog svjetskog znanja. S više od 200 znanstvenih radova u relevantnim bazama u posljednjih 5 godina, Institut je danas jedna od uspješnijih, odnosno produktivnijih akademskih institucija u državi na osnovi broja radova po znanstveniku.

Znanstvenici Instituta pozvani su predavači i gostujući znanstvenici na brojnim domaćim i međunarodnim institucijama, urednici i recenzenti u međunarodnim znanstvenim časopisima, vrednovatelji projekata za domaće i međunarodne programe te sudjeluju u radu brojnih radnih skupina i povjerenstava u domaćim i međunarodnim javnim, znanstvenim i stručnim tijelima i organizacijama do najviše razine, gdje imaju priliku utjecati na razvoj znanstvenih i stručnih politika, te i na taj način doprinose funkcioniranju sustava znanosti i struke u cjelini.

Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam

Suradnja s javnim sektorom i gospodarstvom

Institut uspješno surađuje i s gospodarstvom i javnim sektorom kroz provedbu projekata primijenjene i razvojne naravi, izradu različitih studija, elaborata i analiza, kao i kroz uslužnu djelatnost te i na taj način doprinosi razvoju poljoprivrede i turizma u okruženju. U tome se također značajno oslanja na svoju infrastrukturu i opremu, prvenstveno laboratorije. Među njima se ističu akreditirani i ovlašteni Vinarski i Prehrambeno-biotehnološki laboratorij. Zahvaljujući uspješnim znanstvenim i razvojnim projektima te suradnji s gospodarstvom, proračun Instituta povećao se za više od 350 % u odnosu na razdoblje od prije desetak godina. Taj proračun omogućuje daljnje ulaganje u istraživanja, razvoj inovacija i jačanje znanstvene infrastrukture.

Vizija budućnosti Instituta

Vizija budućnosti Instituta u najvećoj se mjeri oslanja na razvoj i unaprjeđenje svojih kapaciteta u okviru infrastrukturnog projekta „Znanstvena platforma za istraživanje i razvoj inovacija u održivoj poljoprivredi – dogradnja i opremanje Instituta za poljoprivredu i turizam“. Ishodovana je projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje novih prostora i adaptaciju postojeće zgrade. Time će se značajno povećati istraživački kapaciteti i značajno osuvremeniti uvjeti za znanstveni rad Instituta.

Takva infrastrukturna ulaganja omogućit će provedbu naprednih istraživanja i inovacija u poljoprivredi, proizvodnji hrane, zaštiti okoliša i turizmu, uz jačanje i učvršćivanje prepoznatljivosti i relevantnosti Instituta u domaćem i međunarodnom istraživačkom prostoru. Na osnovu toga, u budućnosti se planira nastavak razvoja infrastrukture što će omogućiti dodatni razvoj ljudskih potencijala, a samim time i proširenja područja istraživanja u poljoprivredi i turizmu.

Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam

Tekst: Organizacijski odbor 150. godišnjice Instituta za poljoprivredu i turizam

Izvor slika: Institut za poljoprivredu i turizam

Prethodni članak24. razmjena sjemenja u Čakovcu
Sljedeći članakPrimjena timola u pčelarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.