O poljoprivredi na drukčiji način – iz perspektive brojki

Ivan Malić je poljoprivrednik, menadžer i poslovni savjetnik s dugim stažem u poljoprivredi. Kao poljoprivrednik uzgaja masline, suvlasnik je i vodi nasad badema na 115 hektara u okolici Benkovca. Vodio je neke od najvećih hrvatskih poljoprivrednih tvrtki, a trenutno se bavi poslovnim savjetovanjem i drži tečajeve iz područja poljoprivrednih financija i poslovanja. Autor je bloga Poljoprivredne priče i čest medijski komentator aktualnih zbivanja u hrvatskoj poljoprivredi. Od ovog broja pisat će kolumne o raznim temama u poslovnoj poljoprivredi za Gospodarski list.

Moderna poljoprivreda konkurentna je i kompleksna djelatnost sa svim značajkama koje imaju moderne i dinamične industrije:

• Velika izloženost konkurenciji EU proizvođača, ali i svjetskih proizvođača hrane
• Za uspješno poslovanje nužno je primjenjivati najnovija znanstvena dostignuća, ulagati u nove tehnologije, prihvatiti digitalizaciju, biti učinkovit.
• Sve veća važnost kvalitetnih i školovanih resursa
• Bitno je razumjeti navike potrošača, tržište, kanale prodaje i svoje mjesto u njima
• Za širenje ili modernizaciju poslovanja nužno je imati kvalitetnu potporu i razumijevanje kreditora (banke, leasing, privatni investitori…)
• Praćenje regulatornih zahtjeva i mogućnosti sufinanciranja investicija kroz EU fondove
• Prilagodba klimatskim promjenama
• Demografski pritisci i manjak radne snage

Znanje u poljoprivredi

Zato je danas znanje u poljoprivredi sve važnije, a u sektoru u kojem su naši poljoprivrednici, najdeficitarnija su poslovna, tržišna i financijska znanja. Nije to ništa neobično za ljude koji su većinu radnog života proveli u polju. Međutim, bez toga je danas nemoguće biti uspješan u poljoprivredi. Bez toga ćete danas:

• platiti previsoke kamate jer se skupo financirate od dobavljača a ne od banaka
• uzeti prekratko financiranje za novi kombajn, ne razumijevajući da ga na svojim hektarima ne možete otplatiti u samo 5 godina
• stvarati povrate na svoju imovinu nižu od inflacije
• ugroziti poslovanje jer niste na vrijeme investirali u neki stroj koji bi vam donio dugoročnu konkurentnost
• požaliti jer niste kupili neki stroj koji bi vam donio sada niži trošak rada (jer više ne možete naći radnike za fizičke poljoprivredne poslove)
• teško razumjeti svoju profitabilnost i koja vam je točka pokrivanja troškova
• često zaboraviti vlastiti rad u svojim kalkulacijama profitabilnosti proizvodnje
• kupovati skuplja gnojiva nego što morate
• plaćati vanjske usluge skuplje nego što bi trebali
• platiti bespotrebne poreze ili skrivati dobit pa nećete moći dobiti kredit kad vam zatreba

Cilj mi je da ova kolumna piše o poljoprivredi na drukčiji način – iz perspektive brojki, iz perspektive poljoprivrede kao poduzetništva. Da kroz nju pretplatnici Gospodarskog lista dobiju nova poduzetnička, financijska i poslovna znanja – da uz njih budu uspješniji u tome što rade – u proizvodnji hrane.

5 primjera za uspješnije poljoprivredno poslovanje

Ovdje je 5 primjera koji pokazuju kako ovakva znanja mogu pomoći da čitatelji Gospodarskog lista i ove kolumne budu uspješniji poljoprivrednici-poduzetnici:

1. Troškovi gnojidbe: u 2024. godini, cijena gnojidbe pšenice istom količinom čistih NPK hranjiva bila je čak 47,60 EUR/ha niža uz korištenje određene kombinacije NPK gnojiva s KAN/Urea, nego uz korištenje MAP i KCL gnojiva uz KAN/Urea. Jednostavno rečeno, razumijevanje brojki pomoglo je poljoprivrednicima da uštede čak 13% na cijeni gnojiva te godine. Ipak, oni koji razumiju u potpunosti brojke znaju da se zbog dvostrukog razdjeljivanja gnojiva tu radi o još većoj uštedi. I znaju da će već možda dogodine biti jeftinije gnojiti kombinacijom MAP i KLC gnojiva.

2. Ušteda radi učinkovitije mehanizacije: jeste li znali da je na istoj tabli operacija obrade tla traktorom od 120 KS u odnosu na traktor od 240 KS čak 23% skuplja gledajući ukupnu cijenu rada traktorista, traktora i priključnog stroja? Glavni razlog te razlike je značajan udio troškova rada u trošku obrade tla. Na manjim traktorima udio rada u trošku sata radne operacije obrade tla zna biti i više od 40% ukupnih troškova. Zbog toga se dio investicija u jače traktore isplaćuje na razlici u učincima, odnosno troškovima operacija po hektaru.

3. Udio rada čovjeka u troškovima agrotehničkih zahvata: . ako razumijete dobro svoje troškove zahvata u voćnjaku, poput prskanja ili malčiranja, shvatit ćete da od ukupne radne cijene sata na traktoru od 100 KS rad čovjeka košta 50% ukupnog troška. Ostalih 50% čine redom po velični trošak goriva, amortizacija traktora, održavanje i trošak kapitala. Kad to shvatite, tada vam se fokus promijeni s toga da trebate imati što bolji traktor na to da trebate imati što boljeg traktoristu.

4. Povrat investicije u navodnjavanje: prije bilo koje investicije, a naročito one u navodnjavanje, treba staviti brojke na stol. Koliko će me koštati sustav sa svim svojim dijelovima, koliki su mi kasniji operativni troškovi (voda, struja, održavanje, rad čovjeka) i kolike ću dodatne dobiti ostvariti zbog povećanja prinosa i rada s dohodovnijim kulturama. Kad vam matematika pokaže da je povrat investicije u 7 godina, tada napravite pilot projekt. Kad vam pilot projekt potvrdi u praksi brojke, tada idete na investiciju za cijelo gospodarstvo.

5. Brojke kao pregovarački alat: brojke su odličan pregovarački alat. Recimo da imate visoke silose i dođe vam telekom operator koji bi htio postaviti svoju antenu na vaš silos. Nudi vam 500 EUR/mjesečno + plaćanje svojih troškova struje. Da bi mogli pregovarati morate poznavati brojke. Nazovete prijatelja koji radi u mobilnom operateru i pitate ga koliko košta jedan telekom stup od 40 metara visine. Plus ne treba zaboraviti dozvole, vrijeme, kupnju zemljišta, dozvole, projekti, vezivanje lokalnih političara za stup… sve je to dodatna gnjavaža. Ali, kad imate brojke, poznajete svoju pregovaračku poziciju. 200.000 EUR/10 godina/12 mjeseci = 1500 EUR/mjesečno. Toliko tražite, jer vaše računice govore da im se više isplati vama toliko platiti nego da grade svoj stup.

Osnovni izračuni u poljoprivredi

Postoji tehnika računanja cijena koštanja sata rada nekog radnog stroja ili priključka, što u konačnici vodi k izračunu cijene pojedine agrotehničke operacije odnosno zahvata (npr. sjetve pšenice, čizelanja u voćnjaku ili košnje trave ).

Zašto je to bitno? Zato što nam dobro baratanje ovim brojkama može donijeti dodatnu kvalitetu u procjeni poslovnih odluka treba li nešto raditi ili ne raditi – npr. isplati li se ići u još jedan prohod sjetvospremačem ili je možda bolje korov riješiti jednim tretmanom herbicidom? Koji su troškovi unutarredne obrade u mojim nasadima šljiva i da li mi potpora Intervencije 70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada pokriva te troškove? Da bi takve odluke donijeli, bitno je razumjeti koliko koštaju poljoprivredne aktivnosti u poljima.

S druge strane, ako se koristite ili pružate usluge poljoprivrednim strojevima, onda bi jako dobro trebali razumjeti svoju strukturu troškova kako bi se postavila cijena usluga u kojoj ste pristojno profitabilni.

Naizgled su ovakvih izračuni jednostavni – zanima nas koliko nas košta sat rada traktora ili trošak sjetve hektara pšenice? Krupniji troškovi rada traktora i kombajna su amortizacija, trošak goriva, trošak održavanja stroja, trošak plaće radnika i trošak kapitala i oni čine većinu troškova i mogu se lagano izračunati.

Stvari postaju kompliciranije kad dođemo do toga gdje se sam posao radi –  vrši li se na parceli od 1 hektara ili na parceli od 50 hektara? Koji je oblik table? I koliko se vremena gubi na okretanju i uvratinama. O tome će ovisiti učinkovitost. Je li zemlja lagana za obradu ili teško glineno tlo? O tome će ovisiti brzina rada traktora s priključnim strojem.

Kakva je “posluga “odnosno koliko su efikasne pomoćne operacije poput punjenja sjemena u sijaćicu, način pražnjenja kombajna ili punjenja vode u atomizer?

Računica postaje još kompliciranija kad uzmemo u obzir starost, proizvođača, opremu i cijenu traktora, te koliko pojedina agrotehnička operacija troši goriva.

Trošak rada strojeva i radnika vrlo je bitan trošak u svakom poljoprivrednom gospodarstvu. Primjera radi, on u ratarskoj proizvodnji iznosi oko 30% ukupnih troškova proizvodnje. U proizvodnji jabuka iznosi i više od 50% ukupnih troškova proizvodnje. Na farmi junadi iznosi oko 10% troškova proizvodnje, dok u nekim povrtlarskim kulturama iznosi i 80% ukupnog troška. S obzirom na značajan udjel ovih troškova, upravo se ovdje najčešće događaju pogrešnee procjene koje dovode do pogrešaka u razumijavanju vlastite profitabilnosti.

Najčešće greške koje se događaju u izračunima profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje

• Ne računanje vlastitog rada u kalkulaciji: ja uvijek računam svoj rad, čak i kad radim kod sebe u masliniku – jer računam da sam nekom drugome išao rezati ili frezati masline, da bi mi on za to platio neku dnevnicu. Drugi primjer: moj prijatelj Slavko je ratar i on u pravilu radi 1,5 smjene – jednu u polju, drugu u radionici ili za računalom obavljajući druge poslove. On godišnje od ratarstva prosječno zaradi oko 40.000 EUR – ali kad se uzmu u obzir i njegove 1,5 smjene, Vjeko zapravo zaradi pristojnu neto satnicu od oko 13 EUR/satu.
• Ne računanje amortizacije već kupljenih strojeva. Zašto bi ga računao, pa on je moj? Pa jest vaš, ali kad ovoga “potrošite” morat ćete kupiti novog i angažirati kapital. To znači da sada trošite postojeći traktor koji je neki “kapital” i da ga morate amortizirati jer on sa svakim satom rada gubi na vrijednosti za taj iznos amortizacije. Zato Fabijan kad kombajnira na svome Zmaju, mora računati amortizaciju sata rada Zmaja, jer će Zmaj prije ili kasnije prestati raditi i tada će Fabijan morati kupiti novog Zmaja. A ja bih na njegovom mjestu računao i sate potrošene na održavanju tako starog kombajna.
• Neračunanje cijene kapitala. Zašto bih ga računao, novac je moj, na računu je? Zato što da ste taj novac posudili državi, dobili bi 3% prinosa na taj novac. Da ste ga posudili Joži umjesto da kupite traktor dobili bi 5% godišnje. Kapital uvijek ima cijenu, čak i ako je vaš. Zapravo, naročito ako je vaš.
• I tako dalje. Radi se o složenoj tematici za čije razumijevanje moramo razumjeti sitne detalje, što sve čini kalkulaciju i koje se zamke skrivaju u detaljima.

Iduća kolumna biti će upravo o tome – bit će na temu Baznih izračuna u poljoprivredi. Kroz teoriju i praktične primjere, računat ćemo troškove agrotehničkih operacija koje uključuju i rad ljudi i strojeva. Bavit ću se kalkulacijama troškova strojeva koji se sastoje od amortizacije stroja i priključka, sati rada, troška kapitala, cijena goriva i troškova održavanja. Iz cijena sata rada preći ćemo u polje, i računat ćemo cijene agritehničkih operacija po hektaru. Malčiranje, kombajniranje, gnojidba, sjetva. Brojkama ću pokazati važnost okrupnjenosti i način izračuna učinaka u poljoprivrednoj proizvodnji. Čitamo se uskoro!