Kukuruz se kao toploljubiva kultura može početi sijati kad se u proljeće tlo zagrije do one najniže temperature pri kojoj sjeme započinje klijati (oko 10° C), i kad prođe opasnost od češće pojave kasnih mrazeva. Dakako da i tlo tada mora biti dovoljno prosušeno, kako bi strojevi za pripremu tla i sjetvu mogli kvalitetno raditi. Sama sjetva može trajati određeni broj dana, a da to ne izaziva smanjenje prinosa. Ipak, treba napomenuti da sjetva do 5. svibnja daje najviše prinose, a zatim što se više kasni sa sjetvom to se više smanjuju potencijalni prinosi kukuruza.
Značaj rane sjetve kukuruza
Rano zasijani hibridi ranije cvatu u srpnju kad je manje vjerojatno sušno i vruće vrijeme nego prema kraju srpnja. Tako izbjegavaju nepovoljne vremenske prilike u cvatnji, pa bi im i prinos trebao biti sigurniji. Rano zasijani hibridi ranije će i dozoriti, pa će se moći i brati ranije uz manje gubitke u berbi. Ta ranija berba istovremeno omogućuje obradu tla i sjetvu pšenice unutar optimalnih rokova. Osim toga, pri ranoj sjetvi kukuruza obično je i bolje djelovanje herbicida koji se primjenjuju poslije sjetve, a prije nicanja kukuruza, jer je vjerojatnije da će pasti kiše koje su potrebne za njihovo djelovanje. Ta veća vjerojatnost oborina u periodu sjetva-nicanje smanjuje i mogućnost pojave pokorice u ranoj sjetvi, a i same temperature zraka nešto su niže, pa sporije isušuju površinski sloj tla u usporedbi s kasnijim rokovima sjetve.
Hibridi pogodni za ranu sjetvu kukuruza
Premda navedeni razlozi govore u prilog rane sjetve, postoji u određenoj mjeri opravdana bojazan proizvođača da će kukuruz slabije klijati i nicati kad se rano sije, i da će ga oštetiti kasni proljetni mrazevi i tako smanjiti prinos. Točno je da zbog nižih temperatura klijanje i nicanje u ranoj sjetvi obično dulje traje, često 2 pa i 3 tjedna. Postotak nicanja tada može biti manji od 80 posto, a to se kod kukuruza smatra nedovoljnim. Takvo slabo nicanje kukuruza u poljskim uvjetima može se dogoditi ako sjeme zasijanog hibrida nije bilo visoke kakvoće, odnosno imalo visoku klijavost određenu prema tzv. hladnom (cold) testu. Zato u ranu sjetvu kukuruza treba ići samo s hibridima visokokvalitetnog sjemena, pa ih i pripadajuće sjemenske kuće preporučuju kao pogodne za rane rokove sjetve. Sama sjetva hibrida pogodnih za rane rokove sjetve obavlja se pliće (3 – 5 cm), jer je prema površini tla toplije nego dublje u tlu, a istovremeno ima i više nego dovoljno vlage za normalno klijanje i nicanje usjeva.
Štete od ranih mrazeva
Što se tiče šteta od mrazeva na rano zasijanom i ranije niknutom kukuruzu (nicanje ponekad može nastupiti i prije 1. svibnja), postoji mogućnost da se mraz u nekim godinama pojavi u prvom desetodnevlju svibnja, a vrlo rijetko kasnije. Međutim, ni najranije zasijani kukuruz do sredine svibnja ne može doći u fazu šest listova, kad mraz potpuno uništava kukuruz. Prema tome, ako se i pojavi kasni mraz u početku svibnja bit će oštećeni samo prvi listići, dok sama biljka kukuruza neće biti uništena. Poslije kasnih mrazeva obično slijedi sunčano i toplije vrijeme, pa se oštećeni kukuruz brzo oporavlja, izlaze novi listovi i uz mali zastoj nastavlja rasti. Takav kukuruz ne smanjuje prinos u usporedbi s kasno sijanim kukuruzom, koji u vrijeme pojave mrazeva još nije niknuo.
