Zaštita breskve – prskanje voćaka
Ako u svom vrtu imate breskve, sigurno ste dobro upoznati s kovrčanjem i crvenilom vršnih listova. Najčešćom bolešću breskve i nektarine. Ako je u vrijeme pupanja toplo i kišno vrijeme, znakovi zaraze javljaju se na vršnim listićima iz tek otvorenih pupova. Listovi se deformiraju uz promjenu boje i lako prepoznaju. Postanu kovrčasti, mjehurasti i zadebljali, lako pucaju i veći su od zdravih listova. Ovisno o sorti mogu biti crvenkaste boje ili blijedo zeleni. Kovrčasti listovi osuše se i otpadnu pa je kod osjetljivih kultivara moguć potpuni gubitak listova.
Nešto rjeđe simptomi se mogu pojaviti na mladicama i plodovima, na kojima se oblikuju mjehurasta ispupčenja a mladice su zadebljane i deformirane. Riječ je o kovrčavosti lista breskve, a uzročnik je gljivica Taphrina deformans koja prezimi na kori, u vršnim dijelovima grančica i na ljuskicama pupova. U proljeće, čim lisni pupovi počnu bubriti, plodni organi gljive počinju klijati. Ako zaražene grančice niste odrezali ujesen, zbog toga sada porežite sve vršne dijelove grančica i provedite plavo prskanje voćaka bilo kojim od fungicida na bazi bakra kao što su Bakreno vapno, Champion tekući, Champion 50 WG, Nordox 75 WG, Nordox Super 75, Bordoška suspenzija 20, Kuprolin i drugi, ili Plavim odnosno Crvenim uljem u dvaput jačim koncentracijama od preporučenih za prskanje u vegetaciji. Dodajemo da veličina čestica pripravka utječe na koncentraciju i ističemo da je breskva vrlo osjetljiva na bakrene fungicide, pa se s tretiranjem ne smije kasniti.
Plavo prskanje bresaka potrebno je zbog još jedne gljivične bolesti, poznate pod nazivom krastavost ili pjegavost breskve, s uzročnikom gljivicom Fusicoccum carpophilum. Ova bolest nije toliko česta. No njezine zaraze mogu uzrokovati znatnije štete u nasadima breskve. Zato jer utječe na izgled i kakvoću samoga ploda. Ta se bolest najčešće javlja na divljim sortama. To znači najčešće na vinogradarskoj breskvi, na kojoj može uzrokovati vrlo značajne štete. Vinogradarske breskve mnogi uzgajaju radi ukusnog i aromatičnog ploda s manjim sadržajem vode u mesu. Zbog toga se i dosta koriste za preradu i šteta je da ih zapustimo. U vlažnim godinama s mnogo oborina bolest će napasti i kultivirane sorte bresaka. Osim na plodu, bolest se javlja i na grančicama.
Na pokožici ploda razvijaju se tamno smeđe pjege promjera 2-5mm. Broj pjega je u porastu ako je ljeto kišovito. Pjege se spajaju, zaraženi plodovi najčešće pucaju do koštice ili se smežuraju i osuše. Razvoju bolesti pogoduju ljetne kiše i gusta neuređena krošnja. To pospješuje razvoj infekcije s mladice na plodove. Zaraženi plod već svojim izgledom gubi tržišnu vrijednost.
