width=Tijesto:
– 25 dag (2 komada) lisnatog tijesta
(ako želite sami raditi puslice):
– 10 dag brašna
– 175 ml mlijeka
– sol
– 5 dag maslaca
-3 jaja

Krema i šlag:
– 6 listica bijele želatine
– 1 puding od vanilije
– 500 ml mlijeka
– srž 1 vanilije
– 2 žlice meda
– 400 ml vrhnja za šlag
– 20 dag šećera za šećerne niti

Komade lisnatog tijesta složite jedan do drugoga i ostavite da se odmrznu. Pećnicu zagrijte na 200 ºC. Komade lisnatog tijesta stavite tako da se lagano preklapaju na površini posutoj brašnom; izvaljajte ih i potom izrežite krug prstenom za tortu. Stavite tijesto na lim, poškropljen vodom i izbodite ga vilicom te pecite 30-35 minuta. Potom ga izvadite iz pećnice, maknite s lima i ostavite da se ohladi. Stavite ga na pladanj za tortu. Za puslice nemojte smanjivati temperaturu, i pripremite ih tako da u zdjelu prospete brašno, mlijeko, prstohvat soli i usitnjeni maslac. Sve zajedno stavite u lonac i jednom zakuhajte. Pritom pjenjačom povremeno promiješajte. Prosijano brašno odjednom uspite u lonac i smjesu miješajte dok se od dna lonca ne odvoji valjak od tijesta, a na dnu lonca ne ostane bijeli sloj. Lonac maknite sa štednjaka i tijesto prebacite u drugu posudu. Potom u tijesto umiješajte jaja, jedno za drugim, tako da dobijete kompaktno tijesto. Tijesto potom stavite u slastičarsku vrecicu sa zvjezdastim nastavkom. Na lim obložen papirom istisnite 16 malih puslica. Pecite ih oko 30 minuta. (Ukoliko ne želite sami peci puslice, možete upotrijebiti gotovo tijesto za princes krafne) Za dobivanje kreme pomiješajte puding i 100 ml mlijeka. Preostalo mlijeko, srž vanilije i med zakuhajte. Umiješajte puding i kuhajte 3 minute. Maknite sa štednjaka i ohladite. Želatinu zgnječite i otopite u kremi od pudinga. Zatim sve ohladite uz mješanje. Na kraju dobivenu kremu pokrijte s PVC folijom, tako da ju prislonite na kremu, kako se ne bi stvorila kora i stavite u frižider. Istucite vrhnje za šlag. Malo prije nego što se puding stvrdne pomiješajte šlag i puding. Oko lisnatog tijesta stavite prsten za tortu. Premažite ga s 1/3 dobivene kreme, a puslice, križno zarežite i napunite kremom te ih složite u krug. Preostalu kremu stavite na sredinu uz pomoć slastičarske vrećice. Ako vam je premalo kreme, po želji možete dodati šlag koji će te staviti na kremu po sredini isto pomoću slastičarske vrećice. Držite u hladnjaku preko noći. Uklonite prsten za tortu. Za karamel masu s kojom ćete ukrasiti puslice šećer i malo vode otopite u tavi. Tavu maknite sa štednjaka i pjenjačom miješajte karamelu. Tavu s karamelom držite u jednoj ruci i pjenjačom miješajte dok se pri izvlačenju pjenjače ne počnu stvarati tanke niti. Njih odmah prevucite po puslicama. Po želji tortu možete ukrasiti listićima badema ili čokolade.

Prethodni članakKolač od čokolade
Sljedeći članakDžem od kivija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.