Cvjetna stabljika naraste do 1 metar visine i dosta se grana. Vrhovi grana završavaju glavičastim cvatovima koje čini desetak do dvadesetak jezičastih žutih cvjetova. Oplodnjom cvjetova nastaje plod roška koji se koristi kao sjeme. Sjeme salate je kopljastog oblika sa zaoštrenim krajevima. Dužine je 3 – 4 mm, širine 1,0 – 1,5 mm i debljine oko 0,5 mm. Boja sjemena može biti sivobijela, tamnosmeđa ili crna. U jednom gramu ima 800 do 1.000 sjemenki.
Salata je povrtna kultura skromnih zahtjeva prema toplini, tako da sjeme klija već kod 3,5 oC. Brzina klijanja i nicanja sjemena salate povećava se povišenjem temperature do 20 oC. Većina uzgajanih sorata salate pokazuje smanjenje sposobnosti klijanja kod temperatura tla viših od 20 oC, što može predstavljati najvažniji problem u uzgoju salate tijekom ljetnih mjeseci.
Da bi se ta pojava relativne dormantnosti sjemena izbjegla, za uzgoj salate tijekom ljetnih mjeseci sjeme je dobro prednaklijati u rashlađenim prostorima.
Salata je samooplodna biljna vrsta kod koje zbog specifičnosti cvatnje do oplodnje dolazi unutar samoga cvijeta. Stoga je u vrtu za vlastite potrebe moguće uzgajati sjeme više sorata, pazeći ipak da biljke nisu preblizu, što bi moglo uvjetovati i fizičko miješanje sjemena.
Za sjeme ostaviti zdrave i razvijene glavice
Za sjeme se ostavljaju zdrave i potpuno razvijene glavice karakterističnog izgleda za uzgajanu sortu. Kod nekih tipova salate koji tvore čvrstu glavicu tjeranje cvjetne stabljike znade biti otežano. To se prvenstveno odnosi na neke sorte salate kristalke koje tvore izrazito kompaktnu glavicu. Da bi se olakšalo izbijanje cvjetne stabljike, glavice se na vrhu mogu zarezati u vidu križa, pazeći da se ne ošteti vegetacijski vrh. Cvatnja salate, a time i sazrijevanje sjemena veo ma je otegnuto. Da je sjeme sazrelo, prepoznaje se po bijelom papusu koji se pojavljuje iz sjemena.
