Za zaštitu voćaka od hladnoće može poslužiti i južni zid kuće. Oni će tijekom dana akumulirati toplinu i štititi voćku od izravnih udara hladnog vjetra.

Ako susjedi već imaju voćke, pogotovo one koje i mi želimo uzgajati, pažljivim promatranjem njihova rasta i zdravstvenog stanja možemo procijeniti je li odabrana lokacija povoljna za sadnju ili nije.

Analiza tla

Za analizu tla treba znati uzeti uzorak na pravilan način. Najbolje je uzeti dva uzorka. Jedan će biti uzet s površinskog sloja tla (od 0 do 30 cm). Dok drugi iz dubljeg sloja tla (od 0 do 60 cm). Tlo treba uzeti s više mjesta na odabranoj lokaciji kako bismo dobili uzorak koji će dobro predstavljati stvarno stanje tla na čitavoj lokaciji. U jednom uzorku mora biti 1 – 1,5 kg tla. Treba paziti da uzorak ne bude s mjesta gdje je ležao organski materijal (stajnjak ili kompost). Zato jer će tlo s takva mjesta sadržavati povećanu količinu hraniva i humusa. Stoga će rezultat analize dati pogrešnu informaciju o plodnosti tla.

Svaki uzorak treba dobro označiti i napisati lokaciju i dubinu tla iz koje je uzet, datum uzimanja i druge podatke važne za analizu. Raspolažemo li informacijama o kulturama koje su se uzgajale na toj parceli, pomoći ćemo stručnjacima da lakše protumače podatke analize. Također treba napisati koje voćke želimo uzgajati.

Uzorke tla treba odnijeti u ovlašteni laboratorij, kakav postoji na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tamo će obaviti analizu i dati preporuke za gnojidbu i pripremu tla. Novac uložen u analizu tla vratit će se kroz uštedu na gnojivima i dobar rast voćaka koje će biti odabrane u skladu sa svojstvima tla.

Odabir vrsta i sorata

Nakon obavljene analize tla, odabiru se vrste i sorte voćaka koje želimo uzgajati. Odabir vrsta, osim o željama vlasnika, ovisi i o veličini parcele. Na jako maloj okućnici može biti mjesta tek za nekoliko sadnica ribiza, ogrozda, maline ili kupine. Dok oni koji imaju veću okućnicu mogu posaditi i nekoliko stabala oraha. Najčešće će veličina okućnice dopuštati sadnju desetak voćaka srednje bujnosti. Vrste treba odabrati u skladu s klimom i svojstvima tla. Unutar vrste treba odabrati sorte različitog vremena dozrijevanja kako bismo imali plodova čitave sezone.

Za uzgoj stranooplodnih vrsta voćaka važno je odabrati sorte koje se međusobno dobro oprašuju kako urod ne bi izostao zbog nemogućnosti oplodnje cvjetova. Treba izbjegavati sorte osjetljive na bolesti i štetočine. Zato jer je njihov uzgoj jeftiniji i sigurniji zbog manje uporabe sredstava za zaštitu bilja. Posadimo li voćke na 30 % veći razmak od preporučenoga, voćke će imati više svjetla pa će plodovi imati bolju obojenost i manje će obolijevati. Razmak sadnje ovisi i o podlozi na kojoj je voćka cijepljena. Za manje je okućnice poželjno odabrati slabo ili srednje bujne podloge. Dok na većim površinama vrijedi razmisliti o uporabi bujnijih generativnih podloga koje su otpornije i prilagodljivije.

Za konačan odabir vrsta, sorata i podloga treba se savjetovati sa stručnjakom. Zato jer se u mnoštvu sorata i podloga lako možemo izgubiti i napraviti pogrešan odabir.
Prethodni članakTayberry – malina ili kupina?
Sljedeći članakDozrijevanje kulena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.