Mnogo se važnosti u teoriji i praksi daje značaju oplodnje voćaka i ostalog bilja insektima, odnosno pčelama. Kolika je uloga pčela i kako se raspoređuju košnice u voćnjaku?
Da bi se ostvarila oplodnja, prethodno je potreb no oprašivanje. Oprašivanjeje prenošenje polenovih zrnaca, oslobođenih iz prašne vrećice na pestić lučka. To je proces koji prethodi oplodnji. Bez
oprašivanja nema ni oplodnje. Kada polen jednog cvijeta dospije na  vlastiti tu čak, onda je to samooprašivanje. U slučaju da se polen jedne odlike prenosi na tučak cvijeta druge odlike, onda je
to strano oprašivanje za koje je potreban posrednik. Najveću ulogu, ako ne i jedinu, s praktičnog
gledišta, za prenošenje polena na tučak za sve voćke (osim lijeske i oraha) ima pčela. Pčele su u prirodi najbrojnije u vrijeme cvatnje voćaka. Hrane se isključivo proizvodima cvijeta – nektarom i
polenom.
Pri intenzivnoj proizvodnji voća, kada se isključuju sva “uska grla” u voćnjaku, u vrijeme cvatnje uvijek treba osigurati potreban broj košnica (ulišta) pčela. Dvije košnice su dovoljne za jedan hektar voćnjaka. Ako je u vrijeme cvatnje toplije, sunčanije i bez vjetra, može zadovoljiti manji broj košnica. Ukoliko je vjetrovitije i hladnije, broj košnica treba povećati.

Prethodni članakKoje su voćke samooplodne, a koje samoneoplodne?
Sljedeći članakKako spriječiti susjedove oborinske vode i štete od iste?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.