Već otprilike 5 godina imam problem sa zeleno-zlatnim “bumbarima” koji se pojave u svibnju i uništavaju mi dozrele kvalitetne trešnje u vrtu okućnice. Također uništavaju mi i cvjetove ruža penjačica žute i svijetlo roze boje, dok one intenzivnije boje ne diraju. Napominjem da trešnje uopće ne prskam, ali ruže prskam, što očito za njih ne predstavlja nikakvu prepreku. Što poduzeti jer su sve agresivniji i brojniji?
Zeleno-zlatni bumbari, kako ih čitatelj naziva su odrasli oblici kornjaša poznati pod imenom zlatne mare. Dvije su vrste zlatna i bakarna zlatna mara. Neuspjeh prskanja na ružama najvjerojatnije je posljedica loše odabranog sredstva ili prskanja u krivo vrijeme, za što je najbolje koristiti kontaktne insekticide iz grupe sintetskih piretroida. Do nedavno se podcjenjivala njihova štetnost i nisu smatrane važnim štetnicima cvjetova i zrelih plodova slatkog voća poput smokava, bresaka, nektarina, trešanja i krušaka, svega onoga što dozrijeva u doba njihove pojave. U intenzivnim voćnjacima gdje se provode brojna tretiranja, ti su štetnici malobrojni. U ekstenzivnim voćnjacima i ekstenzivnim nasadima javljaju se u većem broju, često prevelikom, kada prouzroče velike štete. Obično se javljaju u lipnju, pa čak i u srpnju, no ponekih se godina mogu pojaviti već u travnju. Štete koje nanose plodovima u zriobi nisu bezazlene.
Nije moguće suzbijati kemijskim putem
Obzirom na vrijeme pojave, u vrijeme dozrijevanja plodova, njihovo suzbijanje primjenom kemijskih sredstva za zaštitu bilja (insekticidi) nije moguće. Slično vrijedi za kontrolu dlakavih ružičara koji štete rade tijekom cvatnje nekih voćnih vrsta izgrizanjem središnjih dijelova (npr. kod jabuka, krušaka…).
Lov pomoću posuda s atraktantom
Prva istraživanja primjene lovki s atraktantom u našoj zemlji (u Ravnim kotarima i Međimurju) pokazala su se vrlo uspješnim radi mogućeg masovnog ulova zlatnih mara i dlakavih ružičara. Pritom su se najboljim pokazale lovke Csalomon VAR3 serije, mađarskog Instituta za zaštitu bilja iz Budimpešte.
Lovke za masovne ulove zlatnih mara mogu se i ručno izraditi od plastičnih boca od 2 ili 5 litara. U njima se izbuše rupe prema unutra veličine nekoliko centimetara. U bocu se stavi zreli ili nagnječeni plod breskve, jabuke, crno ili bijelo vino uz dodatak šećera, čisti jabučni sok i slično. Potrebno je postaviti 4-5 lovki na 2000 m² voćnjaka ili 12-15 lovki/ha. Praktična iskustva dokazuju da se ovako napravljenim “priručnim lovkama” kroz 3-4 dana može uloviti 60-70 primjeraka odraslih oblika zlatnih mara. Kako su zabilježene štete na plodovima >8 %, cijena postavljanja lovki je daleko manja od ekonomskih gubitaka koje mogu prouzročiti zlatne mare.
Prirodni pripravci kao repelenti
Na tržištu se za ograničenu primjenu na manjim površinama mogu pronaći prirodni (biljni ili botanički) pripravci na osnovi timijana i borovnica koji djeluju odbijajuće na zlatne mare (npr. “BioPlantella Thymi“). Lozin ili zeleni zlatar (Anomalis sp.) je kukac vrlo sličan zlatnim marama (zelene boje). Zabilježeno je zadnjih sezona da ova vrsta krajem lipnja i početkom srpnja izgriza u većoj mjeri lišće jabuka. Također, dlakavi ružičar (Tropinota hirta) je puno štetnija vrsta na cvjetnim organima jabuka, krušaka, aronija i drugih voćnih vrsta. Radi zaštite oprašivača, primjena insekticida u vrijeme cvatnje voćaka također ne dolazi u obzir. Masovnim ulovom lovkama sa specijaliziranim ili priručnim atraktantom može se zabilježiti njihova brojnost i spriječiti njihova štetnost.
Stoga je potrebno razlikovati ove vrste “listorošaca”. Klimatskim promjenama i sve većim zahtjevima za održivu uporabu sredstva za zaštitu bilja radi povećanja zdravlja ljudi i domaćih životinja te radi očuvanje prirode i biološke raznolikosti, relativno veliki kukci iz skupine “listorošaca” postaju u našoj zemlji sve značajniji nametnici na nekim voćnim vrstama i vinovoj lozi. Međunarodnom trgovinom i mogućim unosom japanskog pivca (Popillia japonica) informiranje javnosti o njihovoj štetnosti postat će neizbježna informativna novost.
