Smiju li se zimi jelenima davati plodovi divljeg kestena pomiješani s ostalom hranom?


Plodovi (točnije rečeno: krupne sjemenke) divljeg kestena odlična su hrana za zimsko prihranjivanje divljači iz porodice jelena i muflona. Skupljanje plodova je tek kada potpuno sazriju – kada sami padnu na zemlju. Odmah poslije skupljanja treba ih osušiti na suncu od suvišne vlage. Nakon toga mogu se čuvati u trapu, slično kao okopavine i drugi teški šumski plodovi ili na druge načine. Plodovi se dobro osuše na suncu ili u sušari. Poslije se mogu čuvati u tanjem sloju na podu neke suhe prostorije, primjerice, na tavanu lovačke kuće. Tako osušeni plodovi daju se divljači izmrvljeni i to sami ili pomiješani s drugom koncentriranom hranom.

Nesušeni plodovi mogu se dodati do 20 posto u silažnu smjesu za divljač. Prihranjivanje plodovima divljeg kestena treba biti stručno i planski kako bi odgovaralo principima pravilne prehrane divljači. Ne valja da se ti plodovi daju u neograničenim količinama, jer su tada često jedini izvor prehrane. Pokusima je dokazano da manja količina ima dijetetsko djelovanje, dok veća djeluje veoma oporo na probavni sustav divljači. (Gorki okus izmrvljenog kestena može se ukloniti namakanjem u tekućoj hladnoj vodi). Probavni sustav divljači, naviknut tijekom zime na trpkost plodova divljeg kestena, kao i drugih sličnih izvora hrane, u proljeće se teško prilagođava na svježu zelenu pašu.

Prethodni članakMale pasmine kunića
Sljedeći članakFiltriranje rakije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.