Zrelo voće napadaju ose i stršljeni i rade velike štete. Čime i kako ih mogu suzbiti?


Više vrsta osa napada različito zrelo voće, no najčešće grožđe, te mekane sorte bresaka, krušaka, smokava, rjeđe jabuka, marelica i šljiva. To su obična osa (Vespa vulgaris), piknjasta osa (Polistes gallicus), stršljen (Vespa crabro) i neke druge vrste. Na grožđu oštećuju bobe, koje izdubljuju, pa često ostanu samo s kožicom bez sadržaja. Na plodovima ostalih vrsta voća buše rupe unutar kojih se zavlače te iznutra proširuju. U jednoj rupi zna se naći više osa. Ova su oštećenja ulazni otvor za uzročnike bolesti kao što su gnjiloća ploda (monilija), siva plijesan grožđa (botritis) i dr.

Budući da ose napadaju zrelo voće, primjena insekticida u pravilu ne dolazi u obzir. Stoga je bolje po smjeru doleta osa potražiti osinjake i uništiti one uokrug od nekoliko stotina metara. Osinjaci se uništavaju spaljivanjem uz oprez da se ne izazove požar, pa je bolje temeljito tretirati osinjake nekim insekticidnim sprejom. Pri tretiranju osinjaka treba paziti da što manje osa pobjegne pa se tretiranje vrši rano u zoru, dok su sve ose u osinjaku. Postoji i mogućnost smanjenja šteta od osa njihovim lovljenjem s pomoću mamaca. U boce s uskim grlom stavlja se pokvareno vino, ostaci pive i sličnih sokova u vrenju koji privlači ose, te se boce vješaju na voćke ili čokote loze. Dobro je u te boce dodati neki insekticid. Kao mamac ne smiju se koristiti slatke tekućine koje privlače pčele.

Prethodni članakKako otjerati vrane od sustava za navodnjavanje?
Sljedeći članakZavršeno poravnavanje računa za proizvodnu 2014.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.