Kuhao sam rakiju od marelica, no nakon “prvog kotla” ustanovio sam da destilat ima miris i okus po octu. Kako mogu dobiti dobru rakiju?
Ako ste utvrdili da je destilat kiselog okusa po octu, znači da je prilikom i procesa vrenja došlo do povećanog stvaranja octene kiseline. To se obično događa ako je zrak imao pristup komini za vrijeme vrenja, tj. došlo je do infekcije komine octeno kiseli bakterijama. Octena kiselina uklanja se dodavanjem destilatu čistog kalcijevog karbonata (CaCO3), tj. vapna. Bolje je ako ste taj nedostatak primijetili već kod destilata nakon prve destilacije (sirovi destilat), tako da se kalcijev karbonat može odmah dodati, ali se Potrebno je dodati količinu od oko 150 g kalcijevog karbonata na 100 litara komine.

Postupak
Sirovom destilatu doda se potrebna količina kalcijevog karbonata i dobro promiješa. Nakon toga može se sirovi destilat zajedno s dodanim kalcijevim karbonatom podvrgnuti ponovnoj destilaciji. Ako ste kalcijev karbonat dodali već gotovom destilatu, potrebno je pričekati barem dva do tri dana da se destilat iznad taloga potpuno izbistri. Tada se izbistreni destilat dekantira (odvoji) od bijelog taloga i filtrira.

Miroslav Banić, dipl. ing.

Prethodni članakProdaja koštica buče
Sljedeći članakVarivo od povrća i mesa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.