Kako se priprema ocat s dodatkom hrena – koje su količine, koliko treba octa i kakav je postupak?


U korištenju ove “slavenske biljke” u kulinarstvu posebice je zanimljiva njena zdravstvena vrijednost. Poznato je protubakterijsko djelovanje hrena, pa se istražuje koje to supstancije u njemu djeluju tako baktericidno. Za pripravljanje octa svježi podanak hrena treba izrezati na tanje trake i staviti ih u ocat. Obično se uzimaju isti dijelovi hrena i octa i ostave se macerirati jedan do dva mjeseca. Ocat se odlije, procijedi i stavi u staklenu bocu. Rabi se za aromatiziranje masnih jela od mesa, za majoneze i druge umake.

Prethodni članak1. poljoprivredna konferencija “Slavonika”, 17. ožujka 2016., Osijek
Sljedeći članakProizvođačkim organizacijama isplaćeno 1,79 milijuna kuna za početak poslovanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.