Iako je vinogradarska breskva gotovo jedina podloga za sve breskve, navodno nije dobra za vapnena tla. Postoji li neka druga podloga?
U voćarstvu se vinogradarska breskva uglavnom koristi kao podloga za breskvu i nektarinu. Sjemenjak vinogradarske breskve pokazao se kao vrlo dobra podloga za breskvu osobito ako je uzgajamo na dubokim, plodnim, dobro ocjeditim pjeskovitim ili pjeskovito-ilovastim tlima. Nadalje, u cijelom svijetu to je najviše raširena podloga za breskvu iz razloga što ima gustu, dobro razgranatu i obraslu korijenovu mrežu. Breskve cijepljene na njoj dobro rastu, rano prorode a obilno rode. Pored svega navedena podloga je dosta otporna prema suši ali je vrlo osjetljiva prema vlažnosti tla.
Njen najveći nedostatak ogleda se u činjenici da na karbonatnim tlima dolazi do pojave kloroze ili žućenja lista, što je ujedno i najveći nedostatak vinogradarske breskve kao podloge. Zbog toga se u novije vrijeme za breskve uzgajane na ovoj vrsti tala prakticiraju nešto tolerantnije i malo skuplje GF podloge. Bilo kako bilo, žalosna je činjenica da na nju gledamo kao na naše prirodno bogatstvo te je sve više ignoriramo i zapostavljamo. Možda najveća pogreška leži u činjenici da se problemom tih breskvi, ozbiljnije nije pozabavila naša struka koja nije uradila gotovo ništa na njenoj s elekciji. Tako danas samo znamo kako imamo breskve s bijelim i žutim mesom ploda, nešto sitnijeg ili krupnijeg ploda.
Mladen KARAČIĆ, dipl. ing.
