Baka i djed su kuću podijelili sudski na pola, odnosno jedna kuća dva vlasnika. Nakon bakine smrti na ostavinskoj djed i dva njegova sina prihvaćaju jednake dijelove kuće. Međutim, prije bakine smrti djed je napravio darovni ugovor, koji se baš ne slaže s ostavinskom raspravom. Što i kako dalje?
Iz Vašeg pitanja nije jasno da li su se vaša baka i djed, a prije bakine smrti, uknjižili kao suvlasnici svaki u 1/2 kuće. Nadalje, ukoliko je to zaista slučaj, nije jasno da li je vaš djed raspolagao svojom polovinom kuće ili bakinim dijelom kuće. Njezinim dijelom kuće, odnosno idealnim suvlasničkim dijelom, nije niti mogao raspolagati ukoliko je baka doista bila uknjižena kao suvlasnica kuće. Također ste propustili navesti u čemu se točno darovni ugovor djeda ne slaže s ostavinskom raspravom. Na žalost, na temelju podataka koje ste naveli u svom pitanju nije moguće dati odgovor niti je do kraja jasno koje je točno vaše pitanje. N. T.

Prethodni članakKako suzbiti granotoč na orahu?
Sljedeći članakNova isplata iz IPARD-a za podizanje nasada
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.