Štovani, zajedno sa majkom vlasnik sam kuće na moru. Imam još dva polubrata iz majčinog prvog braka, a kuća je ostavština moga oca. Što i kako bi trebao dogovoriti sa majkom da mi nakon njene smrti ostane njena polovina bez da polubraća imaju pravo vlasništva. Radio sam određena ulaganja u kuću, imam valjane račune za to i htio bih nastaviti sa ulaganjima, ali da sam siguran da će kuća biti moja.
Vi možete s majkom sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, u kojem slučaju njezina polovina nekretnine neće ući u ostavinsku masu, odnosno polubraća je neće moći naslijediti. Razlika u ta dva ugovora je u tome da, u slučaju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, na vas odmah prelazi vlasništvo nekretnine, a u slučaju ugovora o doživotnom, to vlasništvo prelazi tek nakon smrti vaše majke. Nadalje, u takvim ugovorima potrebno je naznačiti da ćete zauzvrat ulagati i održavati njen dio nekretnine, odnosno druge usluge koje činite za svoju majku (financijska i druga vrsta pomoći). Savjetujemo da se radi sastavljanja tog ugovora obratite stručnoj osobi. U slučaju da ne sastavite takav ugovor, ili da majka sastavi oporuku kojom sve ostavlja vama, vaša polubraća mogu tražiti svoj nužni nasljedni dio. Također, kada bi majka sada darovala vama dio nekretnine, vaša polubraća bi mogla u ostavinskom postupku istaknuti da je povrijeđen njihov nužni nasljedni dio i tražiti povrat tog dara u ostavinsku masu. Nadalje, u svezi ulaganja, vi imate pravo na povrat uloženih sredstava u tuđu nekretninu, što se može tražiti u roku od 5 godina nakon izvršenih ulaganja, nakon čega nastupa zastara tog potraživanja. Takav se povrat može tražiti sudskim putem i to tužbom za isplatu, a za što je naravno potrebno predočiti i odgovarajuće dokaze (račune i sl.).

N. T.

Prethodni članakRadovi na privatnom zemljištu od strane vodovoda
Sljedeći članak100 godina okusa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.