Kakva je razlika u sadnji nenaklijanih i naklijanih gomolja krumpira? Što je u stvari bolje?
Prije sadnje gomolji sjemenskog krumpira moraju proći fiziološku dob mirovanja, što u nas nije problem niti kod domaćega niti kod uvoznoga sjemena. Gomolji se u polju mogu saditi i nenaklijali, ali je tada klijanje i nicanje sporije. Nadalje, pri nepovoljnim zemljišno-vremenskim uvjetima (sjetva u teško, hladno tlo) klice mogu lako biti napadnute od rizoktonije i drugih mikroorganizama tla. Naklijavanjem gomolja skraćuje se duljina vegetacije u polju jer se prvenstveno skraćuje razdoblje od sadnje do nicanja usjeva. Osim toga, sadnjom naklijalih gomolja dobije se ujednačenije nicanje i ujednačeniji usjev u polju, te ranije zametanje gomolja. Za naklijavanje gomolje treba istresti iz vreća u kištrice ili na pod do dva sloja debljine. Prva faza je prednaklijavanje koje treba biti u potpunom mraku na temperaturi 15 – 20 C da bi se što prije na gomoljima dobile klice dužine od 0,5 do 1 cm. Kad klice postignu tu dužinu, postupno se smanjuje temperatura zraka u prostoriji na konačnih 8 – 10 C. Gomolje istovremeno treba započeti osvjetljavati difuznom svjetlošću ili fluorescentnim lampama, i to oko 12 sati svaki dan. Ta druga faza “očvršćivanja” gomolja na svjetlu i temperaturama od oko 10 C traje dok klice budu duge 1 – 2 cm, zelene boje i čvrste, s korjenčićima ili bez korjenčića.

G. L., dipl. ing.

Prethodni članakSklopljeni ugovor o doživotnom uzdržavanju
Sljedeći članakKakav sam poljoprivrednik?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.