Imam mali voćnjak, oko 40 stabala šljiva i jabuka. Pošto sam starije životne dobi, nisam u mogućnosti održavati voćnjak, pa me zanima postoji li neko sredstvo koje bi uništilo travu i korov u voćnjaku a da ne smeta voćkama, tj. da i njih ne uništi?
Kao što vam je vjerovatno poznato, održavanje tla u drvenastim nasadima (voćnjacima i vinogradima) moguće je obavljati na više različitih načina. S obzirom da zbog starije životne dobi, kako navodite, niste u stanju to činiti nekim od intenzivnijih pristupa, jedino vam preostaje da se oslonite na kemijske mjere suzbijanja korova. Ovim pristupom utrošit ćete najmanje ljudskog rada, a rezultati koje ćete postići mogu udovoljiti vašim željama. Dakle, već sad, cijelu površinu pod voćkama možete poprskati herbicidnim pripravkom na osnovi glifosata (Cidokor ili bilo koji drugi na istoj osnovi). Ne bi bilo dobro da sredstvo primijenite u višim propisanim dozacijama jer će ubrzo pod voćkama biti golo tlo, što neće izgledati oku ugodno. Stoga bi bilo bolje da primijenite niže dozacije (3-4 l/ha), odnosno 30-40 ml/100 m2. Sredstvo će osjetljivije korove i u toj dozaciji suzbiti, a otpornije zaustaviti u rastu. Budući da herbicid glifosat ne djeluje rezidualno (produženo), korovi će ponovno ponići pa ćete trebati ponoviti tretman. Učinite to još jednom (po potrebi) negdje koncem listopada. Tretiranje možete obaviti leđnom prskalicom uz utrošak 40 ml sredstva u 3 l vode na 100 m2. Nastojte škropivo jednolično raspodijeliti po površini. Postoji mogućnost dodatka rezidualnih perzistentnih herbicida u škropivo s glifosatom. U tom slučaju zaustavit ćete ponik novih korova iz sjemena, ali će vam tlo u voćnjaku biti potpuno ogoljeno, a to vjerujem ne želite postići.

dr.sc. Zvonimir OSTOJIĆ, prof.emer.

Prethodni članakGdje se mogu kupiti patke koje jedu puževe u okolici Čakovca ili Varaždina?
Sljedeći članakOduzimanje invalidske mirovine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.