Bavim se proizvodnjom ekološke djeteline (lucerne). Aplicirao bih za mjeru 4.1.2. za “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš”. Budući da mi vremenski uvjeti ne dozvoljavaju da zadnju košnju spremim u suho, koristio bih zelenu masu od djeteline (lucerne) kao gnojivo. Zanima me kompletan postupak i tehnološki postupci?
Nije uobičajeno zelenu masu lucerne koristiti kao gnojivo. Preporuka je da se zelena masa lucerne spremi kao sjenaža. Za spremanje sijena i zelene krme koriste se strojevi koji obavljaju različite tehnološke postupke kao što su košnja, sušenje, sakupljanje, utovar i transport. Prije baliranja i spremanja sjenaže svakako je potrebno koristiti kosilice s gnječilicama s gumenim valjcima ili kondicionerom. Ako se ne može i ne stigne osušiti, pa niti prosušiti da se iskoristi provenuta masa lucerne za spremanje sjenaže, svakako je pokošenu treba izvesti s parcele na kojoj je usjev lucerne. Takva masa može se razbacati širom po nekoj „goloj“ oranici i unijeti u tlo. Nakon što se u sijenu postigne idealan sadržaj suhe tvari i nakon što se sijeno sakupi u zboj i pripremi za siliranje, trebamo odabrati odgovarajuću tehnologiju siliranja. Postoje tri tehnologije za spremanje sjenaže, a to su prešanje materijala u valjkaste ili četvrtaste bale i omatanje bala strech folijom; spremanje sjenaže samoutovarnom prikolicom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće; te spremanje silaže silažnim kombajnom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće. Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti, stoga se ne može reći koja je idealna tehnologija za određeno gospodarstvo. Potrebno je posebno analizirati značajke gospodarstva po veličini, po ukupnom broju grla, po sastavu obroka, po udaljenosti livada od farme i moraju se uzeti u obzir još mnogi pokazatelji koji utječu na učinkovitost i troškove.

Dario PADRO, mag.ing.agr.

Prethodni članakBiljke postaju otpornije kad žive u simbiozi s gljivama
Sljedeći članakRezultati inspekcijskih nadzora voća i povrća u trgovačkim lancima
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.