Zainteresirao me vaš odgovor u broju 9/2016. vezan uz povećanje mirovine. Budući da sam i ja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1.1.1999. g. ostvario prijevremenu starosnu mirovinu 14.10.2009. g. s 35 g. radnog staža i 62 godine života, imam 1.900,00 kn mirovine. Pravo na dodatak na mirovinu prema tom Zakonu pripada od 1.1.2007. g., što mi dosad nije bilo poznato, zanima me kome se i na koju adresu mogu obratiti sa zahtjevom za dodatak, ako imam prava na to?
Upućujemo vas da se osobno ili pismenim putem obratite nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje prema vašem prebivalištu ili boravištu u Republici Hrvatskoj. Pojedine skupine osiguranika pravo na mirovinu, osim prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruju pravo pod povoljnijim uvjetima temeljem posebnih propisa (lex specialis). Također upućujemo na činjenicu da postoje dva različita slučaja i to: a) Razdvajanje mirovine ostvarene prema posebnom propisu, na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju „radnog staža“; Sastavni dio mirovine osiguranika koji ostvaruju, odnosno čija se mirovina određuje prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima je i staž osiguranja, tzv. „radni staž“ za koji se plaća obvezni doprinos za mirovinsko osiguranje. Osiguranicima koji ostvaruju pravo na mirovinu prema posebnom propisu, cijela mirovina se priznaje i određuje prema posebnom propisu, prema ukupnom mirovinskom stažu. Dio mirovine za staž osiguranja izračunava se tako da se cijela mirovina (mirovina priznata i određena prema posebnom propisu) podijeli s ukupnim mirovinskim stažem i tako dobivena vrijednost mirovine po godini mirovinskog staža pomnoži s faktorom preračuna i s ukupnim stažem osiguranja. Dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu utvrđuje se tako da se svota mirovine priznata i određena prema posebnom propisu i određena prema ukupnom mirovinskom stažu umanji za dio mirovine za staž osiguranja, odnosno tzv. „radni staž“. Razdvajanjem se ne umanjuje priznata i određena mirovina. b) Usklađivanje dijela mirovine koji se odnosi na poseban propis; Za mirovine ili dio mirovine određene, odnosno ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima propisana je ista dinamika usklađivanja (1. siječnja i 1. srpnja kalendarske godine) i stopa usklađivanja kao i za mirovine ostvarene prema općem propisu. Odluku o usklađivanju donosi Vlada Republike Hrvatske, mirovine se usklađuju ako je realni rast bruto društvenog proizvoda prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje 2,0 % u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od 3 %.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakObveze OPG-a kod prodaje
Sljedeći članakOdrživost mliječnih farmi – tov kao opcija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.