Čitajući forume i članke o uzgoju, njezi i isplativosti uzgoja aronije dolazim do različitih podataka o spravljanju soka. Tamo se navodi da za litru soka treba od 1 kg pa do čak 5 kg bobica aronije. Možete li reći što je realno?


Randman u prešanju bilo kojeg voća ovisi o nekoliko faktora, a osnovna dva su udio vode u staničnom soku te tehnička kvaliteta drenaže za vrijeme prešanja što ovisi o vrsti voća i tehnici prešanja. S obzirom da se u Hrvatskoj aronija uglavnom preša u tračnim prešama, uzet ćemo tu tehniku prešanja kao standard. Ono što vas kao proizvođača vjerojatno najviše zanima je kako proizvodni uvjeti utječu na količinu dobivenog soka od aronije. Količina dobivenog soka ovisi ponajprije o tome koliko ja aronija imala vode na raspolaganju za vrijeme sazrijevanja bobica.

U vremenima ekstremnih ljetnih suša kao što je bio slučaj u 2017. i s obzirom da se aronija bere u kolovozu kad su temperature visoke, randman može pasti i ispod 50 % (2 kg aronije za 1 litru soka). To je ipak relativno rijedak slučaj. Ako je aronija navodnjavana, što smatramo za nužnost pri uzgoju svakog voća pa i aronije, randmani se kreću na razini 70-75 %. Dodatni faktor koji utječe na randman je stanje zrelosti aronije. U optimalnom vremenu zrelosti aronija ima najveći randman. Ako je beremo prerano bit će pretrpka i imati ćemo manji randman i slabiju kvalitetu. Ako je beremo prekasno onda opet gubi vodu i randman pada, ali raste kvaliteta i užitnost soka.

Prethodni članakZaustavimo širenje Zlatne žutice vinove loze- upute vinogradarima
Sljedeći članakVlada odobrila novih 500 dozvola za sezonsko zapošjavanje stranaca u poljoprivredi i šumarstvu
Damir Lučić, dipl. ing. agr.
Inženjer voćarstva s bogatim iskustvom u tehnološkom savjetovanju profesionalnim voćarima. Specijalizirao suvremene tehnologije jabuke, kruške i trešnje. Suradnik u razvoju suvremenih poljoprivrednih informatičkih rješenja. Damir Lučić je rođen 1974. u Zagrebu, s prebivalištem u Velikoj Gorici. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu 2000. godine s temom "Austrijsko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u uvjetima hrvatske poljoprivrede" s odličnim uspjehom. Trenutno na doktorskom studiju na Fakultetu u Mariboru. Ima višegodišnje iskustvo u savjetovanju voćara. Surađivao s velikim brojem profesionalnih voćara na otvorenom tržištu Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore. Također sudjelovao kao predavač i stručni suradnik u velikom broju edukacija za voćare. U zadnje vrijeme se posvećuje mogućnostima implementacija informatičkih tehnologija (ICT) u poljoprivrednu proizvodnju. U tom smislu surađuje s Datalabom d.d. kao product manager za voćarski sektor.