Pljevljenje je zapravo druga rezidba,
odnosno korektura reza. Ovim postupkom
uklanjaju se sve nepoželjne mladice i korigira
se trs. Uklanjaju se mladice iz starog
drva, spavajućih pupova i suočica, sve mladice
koje su višak. Treba se obavljati što
ranije, dok su mladice što manje i potpuno
zeljaste, da bi rane bile manje i zarasle
brže. Mladice na lucnjevima u ranih sorti
(chardonnay, zeleni silvanac, sauvignon i
sl.) već početkom svibnja su u fazi kada je
najpogodnije očistiti sve ono što nepotrebno
opterećuje trs. Kod chardonnaya pupovi
na sredini lucnja obično slabije tjeraju, a oni
na početku i na kraju lucnja su razvijeniji.
Mladice koje tjeraju iz ovih slabije razvijenih
pupova, obično su bez grozdića.
Slabije razvijene mladice treba počistiti
već početkom svibnja kad nećemo previše
oštetiti lucanj. Naime ako to činimo kasnije,
kada mladica ojača, može doći do oštećenja
starog drva (lucnja), što svakako nije
preporučljivo. Na onim mladicama, gdje
procijenimo, da se grozdić može još uvijek
oporaviti, treba ostaviti mladicu, jer korekciju
ćemo ponovno obaviti nakon cvatnje. Ne
treba se bojati da ćemo odstranjivanjem takvih
grozdića smanjiti urod, jer će preostalo
grožđe biti krupnije i bolje kakvoće. Također
treba čistiti grozdiće na mladicama, gdje je
jedan grozdić normalno razvijen, a drugi nije.
Nakon čišćenja lucnjeva na trsu, trs treba
Zelena rezidba vinove loze
Pljevljenje novopotjeralih izboja najznačajniji je i nezamjenjiv postupak
zelene rezidbe u vinogradu u proljeće.
dobro pregledati i počistiti sve ono što divlje
tjera. Nakon cvatnje, u lipnju treba sve lucnjeve
ponovno pregledati i odstraniti grozdiće
na onim mladicama koje su slabije razvijene,
a opterećene su s dva ili više grozdća.
Odstranit ćemo jedan ili dva grozdića, te još
dodatno rasteretiti trs, kako bi proizveli što
kvalitetnije grožđe.

Zalamanje zaperaka

Zaperak je mladica koja raste iz pazušca
peteljke lista s jednogodišnje mladice i doprinosi
stvaranju veće količine asimilata, posebno
šećera tako da ga nije nužno skidati, no s
druge strane povećavaju se mikroklimatski
uvjeti za bolesti unutar trsa (radi povećanog
broja lišća ) što poskupljuje troškove zaštite.
Pinciranje se provodi samo na rodnim mladicama
koje nose grožđe. Rodnim mladicama
se odstrani vrh desetak dana prije cvatnje i
tako se dobiva više asimilata za razvoj cvata i
grozdića. Razlikujemo oštro, umjereno i blago
pinciranje, ovisno o broju listova koji ostavimo
iznad grozda. Ovaj postupak zavisi od
sorte koju uzgajamo, neke dobro reagiraju
(stolne sorte, sauvignon blanc), nekima nije
ni nužan. To se prije svega odnosi na sorte
s funkcionalno ženskim cvijetom, sorte sa
slabije klijavim polenom, te na većinu sorata
koje pokazuju pojačanu bujnost, odnosno
jaki vegetativni porast.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakHGK na Međunarodnom sajmu poljoprivredne mehanizacije u Alžiru
Sljedeći članakNovi propis o fleksibilnoj primjeni odredbi propisa o hrani(Higijenskog paketa)
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.