Prilog broja: Razvoj poljoprivredne mehanizacije

107

Ekonomske i ekološke koristi precizne poljoprivrede

Precizna poljoprivreda mogla bi ispuniti ambiciozni cilj: ispuniti rastuću potražnju za poljoprivrednim proizvodima, istodobno osigurati održivost primarne proizvodnje. Temelji se na pristupu upravljanja proizvodnjom koji je precizniji i s većim resursima, u biti “proizvoditi više s manje.” S digitalnom revolucijom, tehnologije kao što su Big Data ili Internet, otvorena su mnoga vrata za razvoj tehnike preciznog uzgoja. Danas je između 70 i 80 % nove poljoprivredne opreme uključeno u precizne komponente u poljoprivredi, što znači da su ove tehnologije sada prisutne u sve četiri faze radnog ciklusa usjeva (priprema tla, sjetva, uzgoj i žetva) od koje poljoprivrednici mogu imati velike koristi. Europska komisija želi promicati tehnike preciznog uzgoja što je dovelo do financiranja novih projekata kroz različite programe. Cilj je osigurati da poljoprivrednici mogu, ne samo smanjiti troškove bez smanjenja proizvodnje, nego i znatno poboljšati prinose, što će dodatno potaknuti razvoj gospodarstava. Pored ovih gospodarskih aspekata, očekuje se da precizna poljoprivreda ima značajne blagotvorne učinke na okoliš. Time će europski poljoprivredni prehrambeni sektor biti dugoročno održiviji, osobito s ciljem smanjenja korištenja kemikalija kao što su pesticidi. Te bi pogodnosti trebale predstavljati dio najvećih ambicija u EU, poput zahtjevnih ciljeva postavljenih u Pariškom klimatskom sporazumu.

Inovativna priroda istraživanja u EU

Paket CORDIS predstavlja 13 projekata financiranih od strane EU kao vodećih projekata u razvoju precizne poljoprivrede. Mnoge od tih inicijativa razvile su robotska rješenja koja će se izravno primjenjivati u poljoprivrednoj proizvodnji. Ostali projekti usmjereni su na napredne sustave senzora za praćenje i analizu poljoprivrednih podataka. Druga skupina projekata usmjerena je na razvoj inovativnih aplikacija i otvorenih ICT platformi za savjetovanje, informiranje i pomoć poljoprivrednicima te poticanje aktivne suradnje između korisnika korištenjem platforme koja koristi mogućnosti modernih smartfona raznih aplikacija. Koriste se platforme koje pohranjuju podatke u informatičke oblake preko kojih se mogu koristiti učinkovite i ekonomične usluge i aplikacije.

""

Izgradnja visoko tehnološke farme budućnosti

Za osiguranje konkurentnosti europske poljoprivrede, osmišljen je projekt ICT-AGRI 2 koji financira EU, a kojim se nastoji postići širenje i poboljšanje korištenja ICT-a i robotike od strane poljoprivrednog sektora. Prema ICT-AGRI 2 projektu, budućnost poljoprivrede ovisi o visokoj tehnologiji. Postojanje održivog poljoprivrednog sektora koji može zadovoljiti rastuću potražnju za hranom i organskim proizvodima, uz istodobno povećanje ekološke proizvodnje, potrebno je provoditi kroz poljoprivredni inženjering. Imajući to na umu, projekt ICT-AGRI 2 se obvezao na razvoj resursa učinkovite, ekološki prihvatljive i konkurentne poljoprivrede kroz poboljšanu uporabu ICT-a i robotike s ciljem jačanja europskog istraživanja u različitim poljima preciznog uzgoja i razvijanja i financiranja europskog istraživačkog programa za ICT i robotiku u poljoprivredi. U početku je projekt intenzivno nastojao identificirati sve projekte koji se odnose na ICT i robotiku vezanu za poljoprivredu te identificirati buduće potrebe. Istraživači su zatim razvili nekoliko instrumenata i postupaka za transnacionalne aktivnosti financiranja, kao i raspored i strateške programe transnacionalnih istraživanja. Projekt je tada uspostavio i održavao mrežu međunarodnih suradnji na području održive poljoprivrede i vodio niz radionica za promicanje inicijative i naknadnih poziva na dostavu prijedloga projekata. Za sve činioce lanca vrijednosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, digitalne tehnologije i robotika su među najvažnijim novijim inovacijama. Napredak u preciznoj poljoprivredi pomaže u postizanju globalnog izazova povećanja produktivnosti na održiviji način.

Osim potpore primarnoj proizvodnji, digitalne tehnologije imaju znatan potencijal za podršku mnogim elementima ruralnog gospodarstva, od upravljanja lancem opskrbe hranom do novih poslovnih modela. S obzirom na dostatnu infrastrukturu, digitalne tehnologije mogu donijeti nove mogućnosti ruralnim područjima, što bi trebalo poboljšati njihovu privlačnost i profitabilnost.

Prema izvješću Svjetske banke, na 100 km2 obradivog zemljišta u Europi dolazi u prosjeku 1300 traktora. Iako motorizirana oprema može biti skupa prilikom kupnje i skupa prilikom održavanja, neke zanimljive nove inicijative pružaju inovativne strategije poljoprivrednicima kako bi imali dostupnije strojeve za jačanje proizvodnje. Postoji konsenzus o činjenici da mali vlasnici moraju formirati organizirane skupine za rentabilno korištenje mehanizacije, ne samo radi lakšeg pristupa poljoprivrednim strojevima nego i njihovog optimalnoga održavanja jer traktori mogu biti operativni 5-30 godina, ovisno o tome koliko ih se održava. Međunarodni odbor Crvenog križa u travnju 2015. godine isporučio je nekim afričkim zemljama model korištenja zadruga s traktorima, a također nudi programe obuke o poljoprivrednom gospodarenju i prikupljanju podataka. Pojedinačne inicijative za udruživanje u sustave za zajedničko korištenje poljoprivredne mehanizacije koje se također temelje na konceptu ekonomske razmjene, povećavaju broj. Ipak, zadruge nisu lijek za sve. Ovaj sustav također omogućava prikupljanje podataka na lokaciji o veličini gospodarstva te vremenu sadnje i berbe. Ovi podaci, kombinirani s ostalim podacima o vremenskim uvjetima i tipu tla, mogli bi unaprijediti sustav kako bi u budućnosti bolje odgovarali specifičnim potrebama poljoprivrednika. Formula Hello Tractor funkcionira tako dobro da je prošle godine uspjela prikupiti 2,8 milijuna eura, uključujući 950.000 eura od Američke agencije za međunarodni razvoj kako bi se osiguralo da 24500 malih poljoprivrednika imaju pristup svojim potrebnim uslugama. U Indiji, startup Trringo predlaže uslugu Uber-tipa, pri čemu mali neovisni poljoprivrednik može unajmiti traktor s vozačem. Poljoprivrednik može uputiti poziv ili koristiti Trringoovu mobilnu aplikaciju koja će ih povezati s vlasnikom traktora koji nudi uslugu. Na kraju obavljenog posla, klijent – poput klijenata Ubera – može ocijeniti vlasnika traktora i obavljeni posao.

""

Hello Tractor tehnologija započela je s prodajom i najmom pametnih traktora opremljenima GPS-om i telematskim sustavom, tj. sustavom za daljinski prijenos podataka i naknadno upravljanje i korištenje tih podataka, a koji se unajmljuju pojedinačnim poljoprivrednicima. Poljoprivrednici koji trebaju traktore šalju zahtjev tekstualnom porukom na Hello Tractor, koji zauzvrat prenosi poruku vlasniku pametnog traktora koji se nalazi u blizini poljoprivrednika koji traži pomoć, a koji naposljetku obavlja plaćanje putem mobilnog telefona nakon što je obavljen posao. Vlasnik traktora – putem GPS sustava i telematike – u svakom trenutku zna mjesto gdje se nalazi traktor i je li potrebno održavanje ili popravak traktora.

WeFarmUp – platforma poljoprivredne platforme Airbnb stila koja je trebala biti pokrenuta u Zapadnoj Africi 2018. godine – omogućava poljoprivrednicima da dijele opremu. Dijeljenjem opreme, netko tko je kupio neku opremu može to učiniti profitabilnim, tako da ju iznajmljuje drugim poljoprivrednicima koji tako izbjegavaju za sebe dodatne troškove. Platforma je pokrenuta u Francuskoj 2015. godine i u prvoj godini imala je 3700 registriranih poljoprivrednika i 2500 strojeva za iznajmljivanje.

Što je poljoprivreda nove generacije?

Prikupljanje mase podataka i njihova automatizirana obrada uz pomoć umjetne inteligencije, mora omogućiti svakoj farmi optimizaciju ekonomske uspješnosti. Promjene u poljoprivredi su pokrenute i one su u tijeku. Evolucija industrijskog sektora uglavnom je podijeljena u četiri faze: 1880-ih godina je transformirana parnim strojevima. Uvođenje električne energije na montažne linije odgovara industriji druge faze. Treću fazu industrijske transformacije karakterizira pojava računalne tehnologije i automatizaciju procesa na montažnim vodovima. Industrija četvrte generacije okuplja najnovije promjene napravljene digitalnim sredstvima uz sposobnost interakcije i komuniciranja s različitim materijalima. Poljoprivreda je doživjela iste promjene. Danas doista svi strojevi i cijeli okoliš u proizvodnom lancu imaju mogućnost prenošenja informacija o stvarnom statusu i performansama u realnom vremenu. Ova centralizirana informacija u tvornici omogućuje kontrolu raznih strojeva, uzimajući u obzir stanje ostalih uređaja. Na taj način moguće je automatizirati i robotizirati kompletnu proizvodnu liniju uključujući robote koji rade na istom proizvodu, istodobno i na koordiniran način. Sakupljanje smeća savršeno ilustrira ovaj problem. Nekada je zaposlenik nekoliko puta dnevno praznio spremnike koji su ponekad bili gotovo prazni. Danas, kada su spremnici puni, pozivaju operatera da intervenira, što dovodi do štednje vremena, a time i povećanja produktivnosti. U poljoprivredi susrećemo iste transformacije kao i u industriji s pojavom parnog stroja i razvojem poljoprivredne mehanizacije. Danas svi poljoprivredni strojevi sadrže elektroničke kontrole što omogućuje informiranje o njihovom statusu i izvedbi. Uz pomoć elektronike, senzori i dronovi prikupljaju podatke o vremenu, tlu, životinjama i svemu što se događa na farmi. Trenutačno se može «uzeti puls» bilo koje aktivnosti na farmi i prevesti ga u provedbu. Procesuiranjem podataka brzo se donose odluke. Trend je globalan i utječe na sve sektore. Razvojem elektronike, softvera i baza podataka omogućava se obrada velikog broja informacija u vrlo kratkom vremenu, kako bi se pomoglo donositelju odluka u njegovim izborima. Ova digitalizacija pomaže u boljem razumijevanju situacije i automatiziranju zadataka koji su nezahvalni ili teško izvedivi jer su izuzetno precizni, brzi ili ponavljajući. Ovakav napredak olakšava razumijevanje različitih poljoprivrednih pitanja, pomaže prilikom odlučivanja, a farmer ih može koristiti prema svojim potrebama ili ne. Moguće je bolje razumjeti situaciju i kapitalizirati ponašanje usjeva ili životinja ovisno o sezoni i vremenu, bolje procijeniti stanje zrelosti parcele, pojavu bolesti na biljkama, stanje zdravlja životinja itd. Sve ove informacije štede vrijeme i pojednostavljuju proces donošenja odluka na temelju objektivnih podataka. Mehanizacija pokriva sve razine tehnologija uzgoja i prerade, od jednostavnih i osnovnih ručnih alata do sofisticirane i motorizirane opreme. Olakšava i smanjuje naporan rad, ublažava nestašicu radne snage, poboljšava produktivnost i pravodobnost poljoprivrednih operacija, poboljšava učinkovito korištenje resursa, povećava pristup tržištu i doprinosi ublažavanju opasnosti povezanih s klimatskim promjenama. Održiva mehanizacija uzima u obzir tehnološke, ekonomske, društvene, ekološke i kulturne aspekte kada doprinosi održivom razvoju prehrambenog i poljoprivrednog sektora.

Robotizacija poboljšava produktivnost i smanjuje naporan rad poljoprivrednika, a tehnologije i inovacije koje se duboko mijenjaju, u poljoprivrednoj praksi šire se na poljima, farmama i vinogradima. Dronovi, roboti i povezani senzori neprestano donose inovacije u poljoprivrednom sektoru. Od 2013. do 2015. godine u Francuskoj je zabilježeno povećanje korištenja profesionalnih aplikacija poljoprivrednika s pametnim telefonima od 110 %, a 79 % poljoprivrednika koristi Internet, što je više od francuskog prosjeka.

Autonomni poljoprivredni roboti

S ciljem smanjenja poteškoća, optimiziranja radnog vremena ili povećanja produktivnosti, poljoprivrednici se mogu osloniti na autonomne robote. U Francuskoj npr., tvrtka stvorena u 2011., prodaje pet različitih strojeva, uključujući robot koji izbjegava korištenje kemikalija. U Švicarskoj se usredotočuju na ultra-ciljano korištenje herbicida. Jedna tvrtka razvila je autonomni robot koji je sposoban primijeniti kemikaliju samo na korov. Stroj se kontrolira pomoću smartphone aplikacije. Zahvaljujući dronovima, poljoprivrednici prikupljaju podatke o njihovim usjevima. Neke tvrtke nude poljoprivrednicima letove na farmi po cijeni od 10 do 15 eura po hektaru. Prikupljeni podaci se zatim preoblikuju u obliku kartica s prikazom područja boja. Dakle, farmer zna točno gdje aplicirati gnojivo.

""

Povezani senzori

Zahvaljujući dobro povezanim senzorima, poljoprivrednici mogu prikupljati podatke u realnom vremenu i kontrolirati svoje operacije. Neki start-upovi nude osam vrsta senzora koji mjere stopu oborina, vlage ili temperature zraka i tla. Poljoprivrednik bez fizičke prisutnosti na zemljištu ima pristup podacima iz aplikacije. Pokretanje je već instaliralo više od 2.000 senzora diljem Francuske. Godine 2018., biti farmer znači biti voditelj tvrtke, bankar, proizvođač, prodavač, voditelj i tehničar. Kako bi uspjeli istodobno osigurati sve ove operacije, digitalna tehnologija bitna je tehnološka evolucija.

Značaj upotrebe mehanizacije

Mehanizacija poljoprivrednih gospodarstava znači korištenje strojeva i tehnologije u poljoprivrednom sektoru. U poljoprivrednoj mehanizaciji uključeno je korištenje traktora, priključnih strojeva i strojeva za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja. Stoga je u mehanizaciji poljoprivrede značajna upotreba strojeva u usporedbi s radom. Važnost i prednosti korištenja mehanizacije na farmi jednostavno se očituje u tome što je u nerazvijenim zemljama prinos po hektaru nizak jer poljoprivrednici ne koriste dovoljno strojeve i tehnologiju u poljoprivrednom poslu. Imajući u vidu prednosti u korištenju performansi poljoprivredne mehanizacije, većina zemalja u razvoju odlučila je davati kredite poljoprivrednicima za kupnju traktora i priključnih strojeva, čija važnost se očituje u sljedećim činjenicama:

1. Povećanje površine za uzgoj

Korištenje strojeva poput traktora i buldožera omogućit će poljoprivrednicima stvaranje većih područja za kultiviranje i obradu. Velika područja neplodne zemlje mogu se lakše privesti uzgoju kultura.

2. Uređaji za navodnjavanje

U siromašnim zemljama uređaji za navodnjavanje kanala nisu adekvatni. Izgradnja višecijevnih bušotina ublažit će nesigurnost opskrbe vodom koja će povećati proizvodnju.

3. Transportni objekti

Prijenos poljoprivrednih proizvoda s jednog mjesta na drugo uzrokuju gubitke velike količine proizvoda zbog nedostatka odgovarajućeg transporta.

4. Smanjenje troškova

Korištenjem strojeva smanjuju se troškovi proizvodnje, a zbog toga se prihodi poljoprivrednika povećavaju. Također se poboljšava kvaliteta proizvodnje.

5. Ušteda vremena

Korištenjem strojeva štedi se vrijeme poljoprivrednika koje se može koristiti za druge svrhe, a poljoprivrednika se štiti od teškog rada.

6. Povećanje učinkovitosti

Korištenjem strojeva povećava se učinkovitost radnika i povećava dohodak po radniku. Stoga se prihodi i učinkovitost radnika poboljšavaju, a povećava se proizvodnja u poljoprivrednom sektoru. Imajući na umu gore navedene činjenice zaključujemo da poljoprivredna mehanizacija povećava produktivnost poljoprivrede. To povećava prihode, štednju i ulaganja poljoprivrednika. Drugim riječima, možemo reći da je poljoprivredna mehanizacija vrlo korisna za razvoj poljoprivrednog sektora. U današnjem modernom svijetu, svaka je zemlja shvatila važnost korištenja mehanizacije na farmi i potaknula korištenje strojeva putem potpora i kredita s niskom kamatnom stopom za poljoprivrednike.

Strojevi za spremanje sijena i zelene krme

Postoje tri tehnologije za spremanje sjenaže:
– Prešanje sijena, odnosno baliranje u valjkaste bale i omatanje strech folijom
– Spremanje sjenaže samoutovarnom prikolicom i gaženje u trenč silose ili u plastične vreće
– Spremanje silaže silažnim kombajnom i gaženje u trenč silose ili u plastične vreće.
Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti stoga se ne može paušalno reći koja je idealna tehnologija za određeno gospodarstvo. Za spremanje sijena i zelene krme koristimo strojeve koji obavljaju različite tehnološke postupke kao što su košnja, sušenje, sakupljanje, utovar i transport. Košnja je prvi i najvažniji korak u zahtjevnom poslu spremanje sjenaže. Uz kosilice, najčešće korišteni strojevi za spremanje sijena su preše za sijeno. Prešama za sijeno, danas više poznatima pod nazivom balirke, sijeno se u jednom prohodu kupi i balira, te se bale prebacuju u prikolicu ili ostavljaju u polju.

""

Kosilice

Postoje dva osnovna tipa: oscilirajuće i rotacijske kosilice. Oscilirajuće kosilice režu stabljike na principu škara, a rotacijske ostvaruju rezanje po principu slobodnog reza samo jednom oštricom, s tim da je protusila sili rezanja ukorijenjena biljka. Oscilirajuća kosilica s prstima – noževi imaju trapezni oblik sa širinom baze 76,2 mm što je jednako 3 cola. Protu-pločica noževima su nepokretni prsti u čijim prorezima amotamo klizi kosa s noževima. Noževi savijaju zelenu biljku do prsta i u tom je položaju odrežu. Razmak između prstiju uređaja za rezanje određuje visinu košnje. Prema ISO i DIN standardima, postoje uređaji za:
– visoki rez – razmak između prstiju jednak je širini noževa – 76,2 mm
– srednji rez – na dva noža dolaze tri razmaka prstiju – razmak simetrala prstiju je 50,8 mm
– niski rez – broj prstiju je dvostruko veći od broja noževa – razmak simetrala prstiju je 38,1 mm.
Da bi se ostvario čisti rez, srednja brzina noževa treba iznositi 2 do 3 m/s. Preporučena brzina kretanja kosilice treba biti do 8 km/h. Nedostaci ovakvih kosilica su češća zagušenja, ograničena radna brzina, manji radni učinak i posebno osjetljivost na neravnine, a prednosti su da su vrlo lagane i zahtijevaju malu pogonsku snagu – 2 kW/m zahvata. Kosilice s dva oscilirajuća noža – noževi ovakvog tipa kosilica imaju protunož koji se giba u suprotnome smjeru čime se znatno smanjuju zagušenja. Oscilirajući noževi se u radu gibaju u suprotnom smjeru i tako poništavaju sile rezanja na oštricama noževa, pa je rad kosilice vrlo miran i tih. Srednja linearna brzina oštrice noža iznosi 2,5 do 3,5 m/s, a potrebna snaga za pogon iznosi 2,5 kW/m zahvata. Rotacijske kosilice – mogu biti u dvije izvedbe: s bubnjem – s gornjim pogonom i s tanjurima ili diskovima – s donjim pogonom.

""

Kod rotacijske kosilice rotirajući tanjuri ili bubnjevi rade bez proturežućih pločica, a za dobro rezanje potrebna je obodna brzina noževa 60 – 80 m/s. Na donjem dijelu bubnja nalaze se noževi koji rotiraju zajedno s bubnjem. Visina košnje namješta se međusobnim razmakom klizne ploče i noževa. U odnosu na oscilirajuće kosilice, manje su osjetljive na zastoje u radu zbog kamenja i drugih prepreka. Veća masa kosilice omogućuje samo prednje i stražnje priključenje na traktor. Novije izvedbe zahtijevaju pogonsku snagu od minimalno 7 kW/m radnog zahvata.

Rotacijske kosilice s tanjurima imaju rotirajuće ploče s noževima. Pogon ovih kosilica dolazi od priključnog vratila traktora putem zupčaničkog prijenosa smještenog u nosećem kućištu ispod tanjura. Prednosti su im: osiguravaju vrlo čist otkos, ne oštećuju biljke, nemaju zagušenja i dobro režu i kod brzina do 15 km/h, imaju manju masu pa novije izvedbe traže pogonsku snagu od minimalno 6 kW/m radnog zahvata. Kod obje izvedbe, zbog velike obodne brzine bubnjeva/ tanjura ili diskova s noževima, postoji opasnost od odbačenoga kamenja pa kosilice moraju imati odgovarajuću zaštitu. Proizvode se u raznim izvedbama od radnog zahvata 2,10 m pa sve do velikih kombinacija zahvata 9,00 m. Nove izvedbe imaju posebno patentirani sustav satelitskog prijenosa snage kako bi svaki disk imao isti zakretni moment. Imaju posebne module koji osiguravaju kosilicu, kako se ona ne bi oštetila prilikom udara u kamen ili neki drugi strani predmet. Dobro se prilagođavaju neravninama na terenu zahvaljujući učinkovitom sustavu rasterećenja kosilice preko jakih spiralnih opruga ili kod nekih modela preko hidrauličnog sustava. U novije se vrijeme preporuča korištenje kosilica opremljenih gnječilicama s gumenim valjcima koji služe za mehaničko tretiranje krme, što se posebno odnosi na stabljiku, tako da se ubrza proces otparivanja vode i skrati vrijeme sušenja. Ovo je osobito korisno kod krme bogate lišćem. Gnječenjem se ujednačava vrijeme sušenja stabljike i lišća, skraćuje se vrijeme sušenja i time rizik od kiše i dobije se kvalitetnije sijeno. Ako sijeno jedanput pokisne, gubitak hraniva je od 5 do 10 %.

""

Preše za sijeno (balirke)

Nakon što se u sijenu postigne idealan sadržaj suhe tvari i nakon što se sijeno sakupi u zboj i pripremi za siliranje, trebamo odabrati odgovarajuću tehnologiju siliranja. Postoje tri tehnologije za spremanje sjenaže:
– prešanje materijala u valjkaste ili četvrtaste bale i omatanje bala strech folijom;
– spremanje sjenaže samoutovarnom prikolicom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće;
– spremanje silaže silažnim kombajnom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće.
Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti, stoga se ne može reći koja je idealna tehnologija za određeno gospodarstvo. Potrebno je posebno analizirati značajke gospodarstva, po veličini, po ukupnom broju grla, po sastavu obroka, po udaljenosti livada od farme i moraju se uzeti u obzir još mnogi pokazatelji koji utječu na učinkovitost i troškove.

Prešama se u jednom prohodu sijeno skuplja i preša u bale koje se prebacuju u transportne prikolice ili ostaju u polju. U odnosu na rasutu krmu, sijeno u balama pogodnije je za manipulaciju i zauzima manji prostor. Najčešće se koriste visokotlačne preše za male i velike četvrtaste bale te preše za valjkaste bale (rotobaleri).

Prešanje (baliranje) i omatanje sjenaže u foliju

Idealan sadržaj suhe tvari sjenaže je oko 35 %. Za prešanje takvog materijala su potrebne kvalitetne i pouzdane preše koje mogu sabiti materijal na željenu tvrdoću i izraditi lijepo oblikovanu i čvrstu balu koja se prilikom omatanja, utovara ili transporta neće deformirati. Kod prešanja je vrlo bitan i konstantan tlak sabijanja, kako bi što više materijala mogli sprešati u balu. S kvalitetnim prešama težina valjkastih bala nerijetko premašuje 1000 kg. Preporučuje se primjena preša koje su opremljene noževima za rezanje materijala, jer se tako materijal odmah prilikom prešanja može izrezati na dužinu od oko 6 – 8 cm koja je za preživače najprikladnije, a prilikom miješanja bale sjenaže u mikser prikolicama ona se brže rastavi i zamiješa. Na taj način se može uštedjeti puno vremena i goriva prilikom hranidbe.

Tehnologija spremanja sjenaže u omotane bale se preporučuje za manje farme koje spremaju godišnje do oko 500 bala ili do oko 300 – 500 t sjenaže. Razlog za to su vrlo visoki troškovi izrade, manipulacije i transporta tih bala, a izuzetno velika stavka u troškovniku predstavlja i trošak strech folije, koja nije samo skupa, već njeno zbrinjavanje predstavlja ozbiljan trošak i ekološki problem.

Preše za male četvrtaste bale služe za prešanje krme u praktične male bale koje se pretovaruju pretežno ručno, ili, rjeđe, utovaruju u prikolicu utovarivačima različitih izvedbi. Najčešće dimenzije malih bala su 50 cm širine, 30-35 cm visine i 50-100 cm dužine. Krmnu masu zahvaća i diže pick-up uređaj s bubnjem, dodaje transportnom uređaju u poprečnome kanalu iz kojeg masa odlazi u uzdužni kanal za prešanje, oblikovanje i vezanje bale. Na velikim gospodarstvima klasične visokotlačne preše za male bale zamijenile su velike vučene preše u kojima se oblikuju bale, čije su dimenzije usklađene s dimenzijama transportnoga sredstva. Širina i visina bala kod nekih su preša iste (80 x 80 cm), a kod drugih različite (120 x 70 cm). Dužina bala može biti od 60 cm (za sjenažu) do 220-240 cm (za slamu). Kod takvih preša prešanje je u pravcu rada, a vezanje bala obavljaju četiri ili šest vezača. Preše za valjkaste bale ili rotobaleri koriste se za prešanje trava, sijena i slame, a rade na principu namotavanja i istovremenoga prešanja krme u okomitom smjeru. Postoje dvije glavne skupine preša za valjkaste bale: s fiksnom, tlačnom komorom stalnog oblika i preše s varijabilnom komorom (elastičnom tlačnom komorom). Valjkaste preše s fiksnom komorom – zajednička osobina ovih preša je da su opremljene čvrstim čeličnim valjcima (16), koji su postavljeni u krug i koji se okreću u istom smjeru. Sakupljački ili pickup uređaj podiže krmu s tla i dovodi je do rotirajućih tlačnih traka koje ju uvode u tlačnu komoru preše. Sabijanje materijala počinje kad je komora prilično napunjena materijalom i kada bala već poprima svoju konačnu veličinu. Komora zadržava istu dimenziju od početka formiranja bale čiji konačni promjer nije moguće mijenjati. Neke izvedbe opremljene su sustavom kod kojega se valjci spuštaju u komoru i zbijanje počinje prije nego što bala poprimi svoju konačnu veličinu. Zbijenost bale povećava se punjenjem komore, a može se pratiti preko manometra. Tako je zbijanje bale puno ravnomjernije i jače, bale su čvršće i stabilnije, a imaju više materijala u sebi pa su teže. Na taj način se štedi na mreži za omatanje, na troškovima transporta i manipulacije. Preše s varijabilnom komorom su najrasprostranjenije na govedarskim farmama Slavonije i Baranje. Pošto se na našim velikim farmama sjenaža sprema uglavnom drugom tehnologijom, ove preše se prvenstveno koriste za prešanje suhog materijala kao što je sijeno ili slama. Međutim, koriste se i kod spremanja sjenaže jer one jednako dobro zbijaju i vlažniji materijal.

""

Značajka ovih preša je da se kod njih može prilagođavati veličina bale, odnosno njena visina (120-180 cm). Preše su opremljene s 4 široka vrlo čvrsta i dugotrajna beskonačna gumena remena, koji su stalno zategnuti preko hidraulike. Kod ovih preša se na početku izrade bala stvori jedna mala komora i zbijanje počinje odmah. Kako materijal ulazi u komoru i kako bala „raste“, tako je zbijanje kontinuirano i ravnomjerno za razliku od preša s fiksnom komorom, gdje zbijanje počinje tek kada je bala približno dobila svoju konačnu veličinu.

Preše mogu biti opremljene i automatikom za mekanu jezgru bale, čime je omogućeno da sredina bale ostane mekša od ostatka bale, što je bolje za prozračivanje i za lakše rastavljanje bale kod hranidbe. Preša se sastoji od sakupljačkog pick-up uređaja maloga promjera, koji opružnim zupcima skuplja biljnu masu s tla i ubacuje je u kratki transportni kanal. U njemu mogu biti noževi za usitnjavanje biljne mase koja zatim ulazi u tlačnu komoru. Prednji dio komore opremljen je profiliranim valjcima, a na stražnjem dijelu stroja pomična su vrata. Kad je bala oblikovana i omotana pomična vrata se podižu i bala iz radne komore pada na tlo. Ako se dogodi začepljenje u radu, kod nekih preša moguće je uključiti potpuno suprotno okretanje sekcija noževa (ako ih ima) i za nekoliko sekundi nastaviti s radom. Kod nekih preša svaki je nož pojedinačno osiguran oprugom i u slučaju nailaska na strani predmet jednostavno se uvlači u kućište. Vezanje bale može se izvesti vezivom ili mrežnom folijom koja povećava zaštitu bale za oko 15 %, budući da mreža prelazi preko rubova bale. U današnje moderno izvedene preše stane i do šest rola veziva i dvije do tri role mreže. Promjer bale i vezanje lako se mogu namještati i kontrolirati iz kabine traktora. Poznati proizvođači preša za valjkaste bale na svoje preše ugrađuju elektronske uređaje kojima osiguravaju potpuni nadzor nad prešanjem, a na velikom LCD zaslonu dobiva se jasna i pregledna slika o formiranju bale.

""

Omotači bala

Zbog rotirajućeg načina rada, preše za valjkaste bale imaju vrlo veliki kapacitet uvlačenja krmne mase, koje se prekida samo za vrijeme vezanja (omatanja) bale. Naime, stroj se zaustavlja, rotira samo bala i u vremenu od oko 1 minute bala se 12-15 puta omata vezivom. Na nekim prešama bale se omotavaju 2,5 puta s mrežastom folijom.

Bale sjenaže je potrebno omotati kvalitetnom stech folijom, kako bi se istisnulo što više zraka, kako bi se bala hermetički zatvorila i kako bi se pokrenula anaerobna fermentacija materijala. Kako bi se izazvala fermentacija, preporuča se primjena inokulanata koji se još prilikom prešanja nanose na materijal. Omatanje bala bi se trebalo obavljati odmah nakon prešanja. U tu svrhu konstruirane su kombinacije preše i omotača u jednom stroju.

Pokretne transportne trake za berbu povrća

Veliki utrošak ljudskog rada u berbi povrća odavno je uveo u primjenu transportne trake za racionalizaciju berbe. Ovi se strojevi iz godine u godinu usavršavaju, pa su u posljednje vrijeme u primjeni novi modeli koji se odlikuju većom funkcionalnošću i koji su izrađeni od zahtjevnijih materijala otpornih i na najteže uvjete rada. Na primjer tvrtka Spapperi isporučuje ove strojeve koji se sastoje od voznog postolja s kotačima. Mogu imati jednostrani ili dvostrani priključak za traku. Stroj se isporučuje s trakama duljine 6,6 i 9 m.

Pneumatska sijaćica s polagačem folije

Vrlo zanimljivi inovativni projekt je pneumatska sijaćica s polagačem folije koja se koristi za sjetvu kukuruza i drugih kultura sa sjemenom većim od 4 mm na plastičnu foliju ili na materijal od biorazgradive celuloze. Kompletni sustav funkcionira tako da 2 valjka pripremaju sjetvenu posteljicu i osiguravaju stalni kontakt s tlom, a ulagači prihvaćaju zrno iz sijaćeg aparata, buše otvore na foliji, a potom stražnji kotači pritiskuju tlo. Ovaj način sjetve već je u primjeni kod proizvodnje kukuruza za posebne primjene (na primjer za kukuruz „kokičar“) i kod proizvodnje slanutka za zamrzavanje. Prednosti ovakvog izvođenja sjetve su: mogućnost ranije sjetve, smanjena gnojidba dušikom, eliminiranje mogućnosti stvaranja pokorice, eliminiranje potrebe za kultivacijom, veća dostupnost vode i s tim u svezi povećanje prinosa, ujednačena sjetva na istu dubinu.

""

Kosilice s promjenjivom širinom zahvata

Često puta različiti razmaci u nasadima na jednom gospodarstvu primoravaju vlasnike nasada da nabavljaju veći broj kosilica ili malčera da bi ih mogli svugdje upotrebljavati. Ovo predstavlja veliki problem i za poduzetnike koji svojim strojevima rade usluge. Da bi se udovoljilo svim zahtjevima na kosilicu se može montirati prskalica za tretiranje herbicidima. Kosilica se isporučuje sa širinama zahvata od 120 do 520 cm za traktore snage 40 do 120 KS.

U proizvodnom programu istaknuto mjesto imaju kosilice s promjenjivom širinom zahvata komercijalnog naziva VARY, koje omogućuju izlaz iz gore navedenih situacija. Širina zahvata se regulira preko hidrauličnog sustava koji je opremljen sigurnosnim ventilima za amortizaciju od udarca u deblo ili stup. Visina košnje prilagođava se pomoću kotača smještenih na prednjem dijelu i valjka smještenog na stražnjem dijelu centralnog sklopa za košnju. Za potrebe ekološkog načina proizvodnje stroj se može opremiti hidrauličnim tasterima (ticalima) na bočnim diskovima. Na taj način omogućen je rad između i unutar redova nasada.

Međuredni vibrokultivatori s noževima za podrezivanje korova

U plantažnim nasadima koji nisu zatravljeni velika je potreba za robusnim i učinkovitim strojevima za obradu tla i uništavanje korova. Vrlo je važno da se ove radnje mogu obaviti u jednom prohodu. Dobro poznati i tradicionalni vibro-kultivator može biti opremljen dodatnim uređajem – noževima za podrezivanje korova unutar reda (mogućnost rada s jedne ili dvije strane). Na centralnom dijelu nalaze se radna tijela za obradu tla smještena na nosaču s oprugama koje imaju funkciju zaštite od loma. Strojevi se isporučuju s radnim širinama od 190 do 325 cm, a razmak između radnih tijela može se podešavati. Noževi za podrezivanje korova opremljeni su hidrauličnim tasterima (ticalima), a mogu se zakretati za 90°.

Gnječilice zrnja s uređajem za punjenje u plastična crijeva

Gnječilice zrnja u novije vrijeme se isporučuju u kompletu s uređajem za punjenje izgnječenog zrna u plastična crijeva. Pored već poznatih prednosti postupka gnječenja u odnosu na mljevenje su: optimalan rad stroja bez gubitaka i prašine, manji energetski zahtjevi i bolja iskoristivost zrnja i viši stupanj probavljivosti. Sada se uz to otvara mogućnost kvalitetnog siliranja izgnječenog zrnja ili jednostavno jeftinijeg i urednijeg skladištenja suhog zrnja u hermetički zatvorena plastična crijeva. Gnječilica zrnja kao što je poznato, obavlja gnječenje između dva univerzalna valjka (za žitarice i kukuruz), a potom izgnječeno zrnje ulazi u uređaj za punjenje plastičnih crijeva, unutar kojega pužni vijci utiskuju izgnječeno zrnje u plastična crijeva. Uređaj za punjenje plastičnih hermetičkih zatvorenih crijeva opremljen je hidrauličnom kočnicom kojom se podešava brzina punjenja i kompaktnost sadržaja. Učinak uređaja za punjenje određen je učinkom gnječilice od 5000 kg do 20000 kg. Plastična crijeva (vreće) isporučuju se s promjerom od 1,5 m i 2 m. Manja vreća ima zapremninu od cca 100 m3, a veća od 180 m3. Duljina je oko 60 m. Kod ovakvog načina primjene, gnječilica zrnja redovito je opremljena dozatorom aditiva za siliranje vlažnog zrnja s mjeračem protoka.

""

""

Rotacijski razbacivači stajskog gnoja s bočnim razbacivanjem

Razbacivanje stajskog gnoja je zahtjevna agrotehnička mjera kod koje je potrebno voditi računa o mnogim detaljima. S tim u svezi značajne su značajke rotacijskih razbacivača stajskog gnoja s bočnim razbacivanjem, koji su manje zastupljeni ali imaju nekoliko važnih prednosti:
– zahvaljujući raspodjeli i usitnjavanju stajskog gnoja preko turbine imaju bolje usitnjavanje gnoja pa se gnoj lakše zaorava
– razbacivači sa stražnjim istovarom opremljeni su sa sustavom konusnih zupčanika. U slučaju prisutnosti kamenja ili ako razbacivač radi s traktorom veće snage od predviđene lako dolazi do lomova zupčanika. Rotacijski razbacivači s bočnim istovarom opremljeni su jednim velikim lancem smještenim između pogonskog vratila i glavčine raspodjelnog rotora i ovaj mehanizam je u stanju podnijeti veća opterećenja
– razbacivači sa stražnjim istovarom rasterećuju osovinu traktora i na taj način se smanjuje prijanjanje traktora na podlogu i realizaciju vučne sile; posebno je to izraženo na uzbrdici dok se kod bočnog razbacivača ovo prijanjanje povećava i veća je realizacija vučne sile, naročito na uzbrdici ili u blatnim uvjetima.
– sustav sa stražnjim istovarom ne dopušta vozaču traktora da ima kontrolu izbacivanja, dok kod rotacijskog prednjeg istovara na desnu stranu vozač traktora ima konstantni pregled rada
– razbacivači sa stražnjim istovarom imaju sanduk smješten iznad kotača, te tako visoki nisu prikladni za utovar i kod ove konstrukcije veća je opasnost od prevrtanja posebno na brdovitim terenima. Nasuprot tome, rotacijski razbacivači s bočnim istovarom imaju prikladniji oblik sanduka (ljevkasti) koji je smješten između kotača većih dimenzija što olakšava vuču, a osim toga sanduk je niži i samim tim utovar gnoja je olakšan, dok je opasnost od prevrtanja manja. S obzirom da je osovina kotača smještena cca 1 m više prema naprijed u odnosu na razbacivače sa stražnjim istovarom olakšano je manevriranje i savladavanje okuka
– razbacivači sa stražnjim istovarom razbacuju gnoj najviše po sredini iza samog stroja, a vrlo malo sa strane. Rotacijski razbacivači zahvaljujući rotirajućem raspodjeljivaču i satelitskom usitnjavaču vrše jednoliko razbacivanje s mogućnošću reguliranja dometa razbacivanja od 1 – 10 metara. Iz ovih karakteristika proizlazi i mogućnost njihove primjene u voćarstvu i vinogradarstvu.

""

Linija strojeva za berbu graha zrnaša

U novije vrijeme raste zanimanje za strojeve za berbu graha zrnaša, a posebno za strojeve za primjenu na manjim površinama. Iako ima različitih načina izbora i primjene strojeva u berbi graha zrnaša uglavnom se provode sljedeći postupci: podrezivanje graha i odlaganje u zbojeve, prevrtanje zbojeva radi prosušivanja i njihovo sakupljanje, te vršidba specijalnim nošenim ili vučenim vršalicama. Na velikim površinama primjenjuju se specijalni kombajni za grah ili kombajni za žitarice adaptirani za kombajniranje graha. Tvrtka VIGNOLI isporučuje i nošene i vučene vršalice. Sav rad s vršalicama od ručnog ubacivanja preko čišćenja, ventiliranja i uvrećavanja odvija se u polju.

""

Strojevi za podrezivanje graha obavljaju podrezivanje nekoliko centimetara ispod površine zemlje i odlažu grah u zbojeve (dva reda u jedan). Priključuju se na prednji podizač traktora. Najčešće se koriste kao 4-redni i 6-redni strojevi za međuredne razmake sjetve od 45 do 75 cm, a mogu se koristiti također i kao okretači-sakupljači graha zrnaša radne širine 140 i 220 cm. Cijeli radni proces obavlja se pomoću pick-up uređaja i bočnog transportera, a na kraju djeluje stražnji valjak za izravnavanje. Vršalice za grah s određenim adaptacijama mogu obavljati vršidbu velikog broja drugih kultura.

Za potrebe pisanja ovog priloga korištena je literatura sljedećih autora: Bašić F., Mihalić V., Brčić, J., Filipović, D., Jagar, N., Piria I, Zimmer, R., Košutić, S.; Zimmer, D.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakEkološka poljoprivreda u porastu
Sljedeći članak65. Svjetsko prvenstvo u oranju, Njemačka 2018.
Dario Padro, mag. ing. poljoprivredne tehnike
Zaposlen u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu rukovoditelja Podružnice Grada Zagreba. Stručne radove i članke objavljuje u časopisima agrarnog predznaka. Surađuje s mnogim udrugama iz područja poljoprivrede, osobito s udrugama za organizaciju i održavanje natjecanja u oranju. Aktivno surađuje s Gospodarskim listom. Rođen je 30. prosinca 1968. U Livnu, BiH, gdje je završio osnovnu i srednju poljoprivrednu školu, smjer poljoprivredni tehničar. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1996. godine na smjeru Mehanizacija poljoprivrede. Zaposlen u Savjetodavnoj službi od 2006. godine kao stručni savjetnik i viši stručni savjetnik za mehanizaciju poljoprivrede. Od 2012. godine radi na mjestu rukovoditelja Podružnice Grada Zagreba. Dobre komunikacijske vještine stečene tijekom rada na mjestu predavača na mnogobrojnim stručnim predavanjima prenosi kroz stručne radove i članke koje objavljuje u časopisima agrarnog predznaka. Autor je je priručnika za stručno osposobljavanje za radna mjesta s posebnim uvjetima rada „Poljoprivredni traktor i priključci“, 2014. Ovlašteni je predavač za provedbu izobrazbe u određenim modulima, kategorijama, potkategorijama i područjima osnovne i dopunske izobrazbe za održivu uporabu pesticida, te za izobrazbu korisnika M10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i M11 Ekološki uzgoj. Aktivno sudjeluje u organizaciji i održavanju Znanstveno-stručnih savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, kao izlagač i tehnički urednik Zbornika radova. Surađuje s mnogim udrugama iz područja poljoprivredne proizvodnje na području Grada Zagreba, osobito Udrugom uzgajatelja jagoda Grada Zagreba i Udrugom povrćara Grada Zagreba. Predsjednik je povjerenstva za utvrđivanja uvjeta i nadzor poljoprivrednih gospodarstava za prodaju proizvoda i prerađevina na certificiranim seljačkim tržnicama u Gradu Zagrebu. Od osnivanja Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača (HUONO)2004. godine obnašao funkciju tajnika udruge. Aktivno sudjelovao u organizaciji Svjetskog natjecanja u oranju 2012. u RH, te mnogobrojnih državnih i županijskih natjecanja orača Republike Hrvatske u svojstvu voditelja natjecanja i trenera natjecatelja orača. Predsjednik je Udruge orača Grada Zagreba i Udruge orača Zagrebačke županije. Aktivno govori engleski, a služi se talijanskim, francuskim i njemačkim jezikom.