Alge kao hrana za biljke s morskih dubina su trenutni hit. Kako bi njihovi poljoprivredni proizvodi bili netretirani pesticidima i očuvali okoliš, mnogi proizvođači traže alternativne načine gnojidbe i smanjenje korištenja agrokemikalija, stoga pozornost posvećuju ekološkim pripravcima, a upravo to su morske alge.

Odnos između biljaka i morskih algi oduvijek je bio komercijalno poznat, a posljednjih nekoliko godina sve se više pažnje posvećuje ovom odnosu. Morske alge odavno se koriste kao sredstvo za poticanje rasta i biljaka i poboljšanje tla, posebno u obalnim područjima.

Blagodati morskih algi

Morske alge obitavaju u slanoj vodi duž obala dubokog mora. Ovi višestanični, mikroskopski organizmi bogat su izvor polisaharida, nezasićenih masnih kiselina, enzima i peptida. Izložene čestim nepovoljnim životnim uvjetima u kojima je ekstremna oscilacija između temperature mora, slanosti te količini svjetlosti koja dopire do morskih dubina, alge su uspjele same sebi stvoriti povoljne uvjete za razvoj pomoću različitih spojeva koje proizvode. Upravo ti spojevi postali su ključni za njihov opstanak.  

Crvene, smeđe ili zelene morske alge

Znanstvenici koji su istraživali morske alge tvrde da postoji više od 25.000 vrsta algi, ali za dobivanje gnojiva bitno je svega nekoliko vrsta. Sargassum, Laminaria i Ascophyllum sadrže ključne elemente za zdrav rast i razvoj biljaka. Sargassum i Laminaria su smeđe alge koje se nalaze u dubokim i plitkim morima. Ove alge sadrže elemente u tragovima kao što su alginska kiselina, polisaharidi, aminokiseline, vitamini i minerali.

Najviše istražene morske alge su smeđe morske alge Ascophyllum nodosum koje su rasprostranjene duž sjeverozapadne obale Europe i sjeveroistočnoj obali Sjeverne Amerike. Temeljem istraživanja, utvrđeno je da je A. nodosum izvor polisaharida, manitola, alginske kiseline, ugljikohidrata, bjelančevina, lipida, a upravo ti spojevi koriste se za poticanje rasta biljaka.

Smeđe morske alge Ascophyllum nodosum najviše su istražene morske alge

Zašto i kad koristiti proizvode od morskih algi?

Zbog svojih spojeva koji blagotvorno djeluju na biljke, pojedine vrste algi ublažavaju abiotske i biotske stresove s kojima se biljke redovito susreću. Ti bioaktivni spojevi također potiču rast biljaka te jačaju korijen i potiču rad mikroba. Istraživanja kojima su potvrđeni pozitivni utjecaji algi na biljnu proizvodnju potaknuli su mnoge na primjenu ekstrakata morskih algi.

Proizvode morskih algi najviše koriste organski vrtlari koji ne primjenjuju mineralna gnojiva te žele smanjiti korištenje gnojiva životinjskog podrijetla. U proizvodima morskih algi nalaze koristan izvor kalija, magnezija, fosfora, dušika, magnezija te ostalih elemenata u tragovima (željezo, mangan, cink, bakar, bor) koji su osnovni biljni sastojci korisni za rast i obrambeni mehanizam.  Morske alge prepune su korisnih elemenata i prirodno proizvedenih biljnih hormona. Ti hormoni su auksini, citokinini i giberelini. Ta tri hormona igraju veliku ulogu u životnom vijeku biljke.

Citokinini određuju rast i razvoj diobe stanica. Citokinini pomoću ksilema putuju iz korijena prema  listovima i plodovima te potiču lateralni rast i usporavaju simptome starenja. Lišće biljaka je duže razdoblje zeleno. Osim poticanja rasta, ovi hormoni pozitivno djeluju i na razvoj kloroplasta, korijenskih stanica te formiranje lišća. Auksini potiču nadzemni rast biljaka, ali i korijena. Interesantno je da ovi hormoni potiču rast biljaka u dužinu ako se u biljci nalaze i u malim količinama. Giberelini imaju sposobnost potaknuti uspavano sjeme jer stvaraju enzime koji opskrbljuju sjeme hranivima. Prskanjem cvjetova rajčice, krastavca ili nekih drugih voćaka moguće je „proizvesti“ plodove bez prave oplodnje. Takvi plodovi su bez pravih sjemenki ili čak potpuno bez sjemenki. No, višak ova tri hormona može spriječiti razvoj biljaka. Previše auksina može ograničiti i usporiti rast korijena, previše citokinina može uzrokovati sagorijevanje tkiva lišća, dok previše giberelina smanjuje stopu klijanja sjemena.

Benefiti morskih algi na biljke i tlo

  1. Pomažu biljkama prevladati stresne uvjete (duža kišna i sušna razdoblja, presađivanje, mehaničke povrede)
  2. Djeluju kao biostimulator
  3. Produžuju razdoblje plodonošenja
  4. Rok konzumacije voća i povrća je duži
  5. Učinkovito su gnojivo (sadrže čak 60 minerala u tragovima)
  6. Potiču otpornost biljaka na bolesti i štetnike
  7. Biljke lakše podnose mraz
  8. Potiču rad mikroorganizama i povećava se fiksacija dušika
  9. Pomažu „prozračivanje tla“ i zadržavanje vlage
  10. Pripravci na bazi algi imaju i repelentno djelovanje na puževe, kukce i ptice
Prednosti korištenja ekstrakata od morskih algi

Morske alge kao gnojivo

U poljoprivredi, alge se primjenjuju kao mulch ili kao tekuća gnojiva koja se razrjeđuju prema potrebi. Nerijetko se može vidjeti organski mulch od morskih algi kako pokriva površinu tla. Kod korištenja takve vrste mulcha važno je voditi računa o zalijevanju, tj. da se navodnjavanje ne obavlja prečesto čime bi tlo oko biljaka bilo suviše vlažno. Naime, mulch od algi zadržava vlagu, a truljenjem algi može doći i do truljenja korijena uzgajane kulture. Kod visoke vlage može doći i do stvaranja Botrytisa. Poželjno je povremeno razgrnuti sloj algi kako bi se spriječilo preveliko stvaranje vlage. Kod korištenja algi kao organskog mulcha koristite samo alge koje je more izbacilo na površinu, nikako se ne preporučuje branje algi iz dubine mora. Tekuća gnojiva se mogu primjenjivati folijarno ili u tlo. Kad se pripravci morskih algi primjenjuju preko lista dolazi usvajanje hraniva putem lista. Hraniva se dalje prenose sokovima u ostale organe biljke. Apliciranjem u tlo potiče se aktivnost mikroorganizama koji prozračuju tlo i zadržavaju vlagu. Folijarna primjena preporučuje se u ranim jutarnjim satima ili kasnim popodnevnim kad sunce nije najintenzivnije.

Utjecaj morskih algi na biljke

Koliko su gnojiva pripremljena na bazi morskih algi korisna u poljoprivrednoj proizvodnji govori nam činjenica o njihovom blagotvornom djelovanju na mnoge kulturne biljke. Počevši od lubenica i jabuka koje imaju bolju obojanost te se plodovi duže čuvaju, pa sve do maslina i grožđa. Kod maslina je zabilježena veća količina ulja te pojačano usvajanje kalija, željeza i bakra, dok je kod grožđa došlo do bolje šare bobice, povećanja antocijana i fenolnih kiselina. Uljana repica i šećerna repica imale su razgranatiji korijen što je dovelo do povećanja prinosa.

Utječu li „slane“ morske alge na tlo?

Iako su morske alge slane, sol obično nije prisutna  u dovoljnoj količini da bi oštetila usjev ili tlo, a sol je visoko topljiva pa će se lako isprati.

O upotrebi algi kao obnovljivom izvoru energije čitajte OVDJE

Postavi pitanje autoru klikom ovdje