Dekorativnost ukrasnih biljnih vrsta

142
tisa

Dekorativnost ukrasnih biljnih vrsta proizlazi iz njihovog habitusa, načina rasta, grananja; boje, veličine, oblika, mirisa, trajnosti njihovih listova kao i cvjetova. Neke vrste odlikuju se i dekorativnim plodovima.

Najčešće su to drvenaste vrste poput ukrasnog drveća i grmlja, premda ima i zeljastih vrsta kao npr. jednogodišnja vrsta djevojka u zelenom (Nigella damascena), dvogodišnja papin novčić (Lunaria biennis), te trajnica kao što su ukrasne trave čiji klasovi sa sjemenom dugo u zimu mogu oplemenjivati mješovite gredice.

Ipak, ukrasno grmlje prednjači po broju vrsta s ukrasnim plodovima. Ovdje su opisane samo odabrane vrste.

Mahonija

mahonija
Mahonia aquifolium

Mahonija (Mahonia aquifolium) je vazdazelni grm, visine do 1 m, sa žutim cvjetovima koji se pojavljuju u grozdastim cvatovima na krajevima izbojaka. Cvate u travnju i svibnju. Plod je tamnoplava bobica s voštanim nahukom. Potječe iz zapadnih dijelova Sjeverne Amerike. Uspijeva na različitim tlima, otporna je na dim i otrovne plinove u zraku. Upotrebljava se na travnjacima, za prekrivanje kamenitih mjesta i strmina. Česta po parkovima i uz prometnice.

Dunjarica

dunjarica
Cotoneaster dammeri

Dunjarica (Cotoneaster dammeri) je vazdazeleni, polegli grm koji čvrsto pokriva podlogu. Cvjetovi su većinom pojedinačni ili po 2, na kratkim peteljkama. Cvate u svibnju. Plod je svijetlocrven, 7 mm velik, zadržava se na izbojcima do sljedećeg proljeća. Vrsta je otporna i dekorativna. Potječe iz srednje Kine.

Vatreni trn

vatreni trn
Pyracantha coccinea

Vatreni trn (Pyracantha coccinea) je vazdazeleni grm visine do 2, rijetko i do 6 m. Grane su s trnovima dužine 1-1,5 cm. Listovi su usko eliptični, dugi 2-4 cm. Cvjetovi su bijeli, sitni (do 0,8 cm promjera), u gronjama. Plodovi su sitni (0,6 cm), narančastocrveni i ostaju na granama tijekom cijele zime. Vrsta je samonikla u južnoj europi, Krimu, Kavkazu i Maloj Aziji. Pogodan je za sadnju na kamenitim terenima, strminama. Može se koristiti za bordure, žive ograde, a i kao soliter.

Božikovina

božikovina
Ilex aquifolium

Božikovina (Ilex aquifolium L.) je također vazdazeleni grm visine do 10 (20) m. Listovi su jednostavni, na kratkoj peteljci, eliptični do izduženi, po rubu grubo valoviti i trnovito nazubljeni, goli, na licu sjajno tamnozeleni, na naličju svjetlije zeleni, 5-8 cm dugi i 3-4,5 cm široki. Cvjetovi su sitni, 4-ero člani, dvospolni, rjeđe jednospolni i dvodomni, nalaze se u pazušcima listova u štitastim cvatovima. Plodovi su crvene koštunice, veličine graška, dozrijevaju u studenom i prosincu te ostaju na granama tijekom cijele zime. Rasprostranjena je u atlantskom dijelu Europe, a kao ukrasna vrlo raširena. Najbolje uspijeva na svježem tlu, slabo podnosi sušu.

Berberis julianae

Zanimljivim plodovima odlikuju se još bjeloplodni biserak (Symphoricarpos albus), koraljni biserak (Symphoricarpos orbiculatus), julijanova žutika (Berberis julianae), obična dunjarica (Cotoneaster integerrimus), tisa (Taxus baccata), Amelachier × grandiflora, Cornus mas i dr.

Cornus mas

Grmlje se sadi pojedinačno, u skupinama ili kao živa ograda. Prilikom sadnje pojedinačnog grma potrebno je iskopati nešto veću jamu od korijenove bale kako bi se dovoljno razrahlilo tlo te tako omogućilo neometan početni rast korijena. Isto tako, tlo je potrebno obogatiti organskom tvari i prihraniti zrelim stajskim gnojem ili kompostom. Tako će se biljci osigurati osnovna količina hranivih tvari za rast, a organska tvar bolje zadržava vlagu što će povoljno utjecati na početni rast biljke. Kod sadnje živice iskopa se jarak nešto dublji od visine korijenove bale kako bi se dovoljno razrahlilo tlo na dnu i obogatilo organskim materijalom.

Sadnju sadnica golog korijena najbolje je provesti u vrijeme mirovanja vegetacije kad tlo nije smrznuto ili prevlažno, a kontejnirane sadnice sade se u bilo koje doba godine pri čemu treba osigurati redovito zalijevanje sadi li se u sušnim razdobljima.

Njega grmlja obuhvaća: prihranjivanje, zalijevanje, malčiranje, plijevljenje, rez grmova i odstranjivanje divljih izbojka, odstranjivanje ocvalih cvjetova, prihranjivanje organskim i anorganskim hranivima dostupnim u širokoj paleti proizvoda oblicima brzog i sporog, dugoročnog djelovanja koje je najbolje primijeniti u rano proljeće.

Što se tiče zalijevanja, odrasle grmove treba zalijevati u razdobljima pojačane suše, dok se mladi grmovi zalijevaju redovito. Malčiranje, prekrivanje površine tla, najčešće korom, provodi se jer pomaže očuvanju vlage tla, održavanju plodnosti tla, ublažava ekstremne temperature u zoni korijenja, usporava rast korova.

Grmovi se orezuju prema potrebi i načinu rastu, a potrebno je i redovito odstranjivanje divljih izbojka. Cijepljeni grmovi razvijaju divlje izbojke iz stabljike ili korijena ispod mjesta cijepa. Kod slobodno rastućih grmova odstranjivanju se suhi dijelovi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje