Crni tartufi u Hrvatskoj

113

Istraživanja su pokazala kako su jestivi crni tartufi različitih vrijednosti svugdje u Hrvatskoj, a  ponegdje i u komercijalnim količinama.

Bitno je istaknuti da su svi crni tartufi pogodni za plantažni uzgoj i da plantaže crnih tartufa postoje u mnogobrojnim zemljama Europe (Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka), kao i u Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji, Novom Zelandu.  Nažalost, kod nas u Hrvatskoj plantaže ne postoje ni u jednom zakonodavnom okviru, unatoč smjernicama i direktivama Europske unije. S tim se otvara i pitanje povlačenja novca iz fondova Europske unije kojim bi mogli financirati podizanje plantaža tartufa za što vlada zanimanje u Hrvatskoj. U nastavku je opisano nekoliko vrsta crnih tartufa, uz napomenu da svi pogodni za plantažni uzgoj. 

Ljetni tartuf

Ljetni tartuf (Tuber aestivum) je prilično raširen i raste ljeti po različitim listopadnim šumama, ukopan u vapnenasto i vodopropusno tlo bogatom kalcijevim karbonatom, siromašno organskim ostacima i sadrži manje od 40 % gline, a čiji su dublji slojevi prilično čvrsti što pomaže korijenu da se razvije bliže površini tla. Jestiv je, odlične kvalitete,jakog i ugodnog mirisa koji podsjeća na prženi ječam ili fermentirajuće sirovine. Česta je vrsta u Hrvatskoj gdje je registrirana na mnogobrojnim lokalitetima.

Ljetni tartuf – Tuber aestivum

Zimski tartuf

Zimski tartuf (Tuber brumale) raste ujesen i zimi po različitim listopadnim šumama, najviše ispod hrastova (Quercus). Jestiv je, odlične je kvalitete intenzivnog i prodornog mirisa, ugodna i malo trpka okusa. U Hrvatskoj je registriran na mnogobrojnim lokalitetima.

Zimski tartuf – Tuber brumale

Golemosporni tartuf

Golemosporni tartuf (Tuber macrosporum) je prilično raširen i raste ljeti i u jesen (često u skupinama po nekoliko primjeraka različitih veličina) po različitim listopadnim šumama (mikorizno je povezan s korijenjem nekoliko stabala: hrast (Quercus sp.), lipa (Tilia cordada, Tillia platiphyllos, Tillia vulgaris), topola (Populus nigra, Populus alba), vrba (Salix alba, Salix caprea), lijeska (Corulus avelana) i crni grab (Ostrya carpinifolia), ukopanu vapnenasto i vodopropusno tlo bogatom kalcijevim karbonatom, siromašno organskim ostacima i koje sadrži manje od 40 % gline, a čiji su dublji slojevi prilično čvrsti što pomaže korijenu da se razvije bliže površini tla. Osim u Europi, rijetko se može pronaći i u Sjevernoj Americi. Ova vrsta tartufa se i plantažno uzgaja u Italiji (provincije Brescia i Mantua), a za simbionte se koriste lješnjak i crni grab. Jestiv je, jakog i ugodnog mirisa koji podsjeća na prženi ječam ili fermentirajuće sirovine; miris također podsjeća i na češnjak, a u tragovima se osjeća i miris dragocjenog bijelog tartufa (Tuber magnatum).U Hrvatskoj je poznato nekoliko lokaliteta gdje je ova vrsta registrirana.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je naslovna-slika-Golemosporni-tartuf-Tuber-macrosporum-1024x749.jpg
Golemosporni tartuf (Tuber macrosporum)

Crijevoliki tartuf

Crijevoliki tartuf (Tuber mesentericum)raste ljeti i u jesen po različitim listopadnim šumama ukopan u vapnenasto tlo. Jestiv je, odmah nakon iskapanja miris je vrlo jak, potom podsjeća na katran ili jodnu tinkturu, stajanjem na zraku miris slabi i postaje ugodan. Poznato je nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj gdje je ova vrsta registrirana.

Crijevoliki tartuf – Tuber mesentericum

Tamnosporni tartuf

Tamnosporni tartuf (Tuber melanosporum) raste na sunčanim mjestima na dubini od 5 – 50 cm. Plodna tijela razvijaju se od travnja do lipnja, a skupljaju se od studenog do ožujka. Odgovaraju im rastresita vapnenasta tla s visokom poroznošću koja su bogata kalcijem. Jestiv je, iznimno cijenjen, vrlo karakterističnog, intenzivnog i  aromatičnog mirisa koji podsjeća na suho voće, vlažnu zemlju, jagode s nagovještajem kakaoa, okus je prepoznatljiv, blago ljut i gorkast koji se ne smanjuje zagrijavanjem.  Registriran je na lokalitetima u priobalju Hrvatske.

Tamnosporni tartuf – Tuber melanosporum

Prvi podatci o podzemnim gljivama na ovim područjima objavljeni su u složenoj geografskoj, biološkoj studiji Slavonije i Srijema 1777. godine. Austrougarski službenik Fridrich Wilhelm von Taube opisujući nepregledne šume po Slavoniji,navodi sljedeće: U jelen-gljivama, smčkovima, trifama (tartufi, op.) i sl. vlada obilje. Može se čitav mjesec dana prolaziti i loviti šumama od jednog do drugog mjesta ne dotičući ni jedno selo. U hrastovim šumama nalaze se izvrsne trife (tartufi, op.), za koje stanovnici ne znaju i koje neki put izruju svinje njuškom.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje