Priprema košnica za zimu

317
priprema košnica

Jesen donosi kraće i sve hladnije dane. Jutarnje magle sprječavaju pčele da izlaze iz košnica pa sve više borave u njima. Za lijepog vremena nalaze još ponešto hrane u prirodi. U ovom razdoblju cvate bršljan. Njegov med je gust i brzo kristalizira pa nije poželjan u većim količinama. Cvate još i poneko cvijeće pa na letu možemo primijetiti unos peluda. Do kraja mjeseca sve košnice moraju biti pregledane i okviri posloženi za zimovanje.

Jesenski pregled mora biti detaljan kako bi dobili uvid u snagu i opće stanje svake zajednice i ako bude potrebno napravimo ono za što još nije kasno. Posebnu pažnju posvećujemo mladim rojevima.

Pregled košnica

Pregled treba obaviti prijepodne za lijepog i toplog vremena kad je većina pčela u potrazi za hranom. Tako sprječavamo besposlene iz drugih košnica da ne izazovu grabež. Prilikom pregleda prije zimovanja potrebno je provjeriti nalaze li se unutar zajednice neki od znakova pčelinjih zaraznih bolesti. Bolesti s kojima pčele mogu ući u zimu i prenijeti ih na proljetno leglo mogu biti uzrok slabljenja, ali i propadanja zajednica.

Smanjenjem legla i broja pčela lakše se na okvirima uočavaju znakovi američke gnjiloće pčelinjeg legla. Zato je ovaj pregled značajan jer se bez problema uočavaju zaostale poklopljene stanice koje su raštrkane po okviru. Takve stanice treba provjeriti, a ako su u njima uginule ličinke uzorak treba uzeti ovlašteni veterinar i poslati na dijagnostičku obradu. U slučaju da se bolest potvrdi treba u suradnji s nadležnim veterinarom provesti zakonom predviđene mjere.

Smanjenjem količine legla i broja pčela postiže se dojam pojačane invadiranosti varoom. Najvjerojatnije se radi o prelaženju varoa sa starijih pčela, koje će uskoro uginuti, na mlade koje se spremaju prezimiti. Do sada je već trebalo obaviti dijagnostičko tretiranje i nakon utvrđivanja broja varoa poduzeti daljnje liječenje. U suprotnom pri manjem broju otpalih varoa možemo pričekati da iz saća izađe gotovo sve leglo i onda obaviti konačno suzbijanje. Nozemozu ćemo teško uočiti pri jesenskom pregledu jer su pčele još uvijek aktivne. Jedino se u slučaju dužeg kišnog razdoblja, kad pčele ne mogu izlijetati iz košnice, mogu naći tragovi izmeta na okvirima što je vrlo upozoravajuće i zahtijeva žurnu primjenu mjera suzbijanja i liječenja. Podsjećamo da u zadnjim dohranjivanjima treba dodati lijek protiv nozemoze u sirup ili staviti ljekovite pogače.

Prilikom pregleda prije zimovanja potrebno je provjeriti postoje li unutar zajednice neki od znakova pčelinjih zaraznih bolesti

Smještaj okvira

Pri ovom pregledu okvire moramo posložiti u konačni raspored za zimovanje. Kod rada s okvirima moramo biti oprezni kako ne bi oštetili maticu jer ju je u ovo doba godine gotovo nemoguće nadomjestiti. Ako nismo prije, sada skidamo medišne nastavke, vadimo matične rešetke i zajednicu svodimo na broj okvira i nastavaka na kojem će prezimiti. Prema broju raspoloživih i potrebnih okvira određujemo koji će ostati, a staro crno saće s deformiranim i suženim stanicama kao i ono s mnoštvom trutovskih stanica vadimo iz košnica. U sredini plodišta ostavljamo saće koje je pravilno izgrađeno i iz kojeg su izležene 2 do 3 generacije pčela, jer je toplije od mladog u kojem još nije bilo legla. Broj okvira koje ćemo ostaviti u sredini za zimsko klupko ovisi o tipu košnice i snazi pojedine zajednice. Pored tih okvira stavljamo okvire s peludom i tek onda s medom. Ako je potrebno, višak prostora do kraja košnice možemo omeđiti pregradnim daskama, a pčelama ostavimo samo onaj prostor koji lijepo zaposjedaju.

Zalihe hrane

Ove godine je loše vrijeme u svibnju prouzročilo manjak kvalitetnih medova za zimovanje. Inače se smatra da je 15 do 25 kg meda dovoljno za uspješno prezimljavanje svake zajednice. To naravno ovisi o kraju u kojem je smješten pčelinjak. Te količine osiguravaju i rani proljetni razvoj. Uz toliko meda potrebno je još i 2 do 3 okvira peluda. Hoće li to biti dovoljne količine meda za uspješno prezimljavanje ovisi i o tipu košnice te jačini i dužini nadolazeće zime. Potrebe za većim količinama meda javljaju se pri uznemiravanju pčela tijekom zimovanja. Više meda treba i kad je u okolini pčelinjaka kasna proljetna paša. Ako smo ostavili i više meda nego što će pčelama biti potrebno tijekom zime, nećemo ga izgubiti niti će se on pokvariti jer se med najbolje čuva u košnici. U tom slučaju pronaći ćemo ga u proljeće. Tada ga možemo upotrijebiti za ubrzan proljetni razvoj. Zbog toga je bitno da se u košnici nalazi kvalitetan med koji neće kristalizirati. Količinu meda najtočnije određujemo pčelarskom vagom, a stariji pčelari i iskustveno. Ako nemamo vagu niti dovoljno iskustva, zimske zalihe možemo procijeniti pomoću površine saća s poklopljenim medom. Računa se da jedan četvorni decimetar s obje strane okvira sadrži oko 300 g meda. Tako iz dimenzija okvira košnica s kojima pčelarimo možemo prilično točno procijeniti koliko meda ostavljamo za zimovanje.

Kad u košnici ima dovoljno meda moramo obratiti pozornost i na njegovu kvalitetu. Med od medljike, suncokreta, voćnog ili grožđanog soka nije prikladan za zimovanje kao i prije spomenuti bršljanov. Medljikovac pčele obično ne poklapaju pa ga tako možemo prepoznati. Iako nepoklopljen, on je gust i taman i ne curi iz stanica kad nagnemo okvir. Takve vrste meda treba izvaditi iz košnica i izvrcati, a preostali dio zimnice nadopuniti kvalitetnim medom ili šećernim sirupom i pogačama.

Ako će jesen biti topla za to još nije prekasno. Uspješno prezimljavanje moguće je i kad je pola meda od šećera, a pola kvalitetnog prirodnog što je ove godine čest slučaj zbog ranog prihranjivana.

Ventilacija

Hladnije i kraće dane prati i povećana relativna vlažnost zraka. Takvo vrijeme povećava i vlagu u košnicama gdje se ona i inače nalazi. Zato kod ovog pregleda provjerimo i ventilacijske otvore na poklopnoj dasci kod nastavljača ili vratašca kod AŽ košnica. Mrežaste podnice također omogućavaju dobro prozračivanje košnica.

Povremeno provjerimo jesu li češljevi na letima dobro zatvoreni jer je sada razdoblje u kojemu glodavci traže sklonište za prezimljavanje

Glodavci

Povremeno provjerimo jesu li češljevi na letima dobro zatvoreni jer je sada razdoblje u kojemu glodavci traže sklonište za prezimljavanje. Ove godine ih na pojedinim lokacijama ima vrlo mnogo. Njihovu brojnost možemo pokušati smanjiti postavljanjem raznih klopki ili otrovnih mamaca. Kod postavljanja mamaca treba se pridržavati uputa kako ne bi doveli u opasnost druge životinje, u prvom redu ptice. U preparatima koji su dostupni u slobodnoj prodaji smanjena je količina djelatne tvari, pa je za njihovu učinkovitost potrebno povećati količine.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje